Među stradalim Bošnjacima u Jasenovcu bilo je i poznatih intelektualaca i književnika

22. travnja 1945. godine obilježava se kao Dan mučenika u logoru Jasenovac.

Tog dana logoraši su u dva navrata (u 10.00 i 20.00 sati) organizirali proboj. Podaci pokazuju da se od 1.000 logoraša logora III nešto više od polovice uspjelo probiti, dok je od 167 zatočenika logora Kožara njih 80 preživjelo.

Podsjećajući na te dane, Nihad Halilbegović, publicista koji je istraživao stradanje Bošnjaka u logoru Jasenovac, kaže:

– Bošnjaci su u logoru Jasenovac stradali kao antifašisti u najširem smislu te riječi. Iako znatan broj njih nije ni znao što je antifašizam, njihovim venama tekla je “antifašistička krv”.

O tome svjedoče brojna svjedočanstva. Jednu od njih održao je prof. dr.sc. Muhamed Nazirović.

Izjavio je: “Pandžić Pandžo Redžo je rođen u Nahorevu, kod Sarajeva. Bio je zapovjednik muslimanske milicije koja je štitila narod od zločina. Nikada nije dopuštao četnicima da prođu prema Sarajevu. Suprotstavljao se i “brutalnosti” ustaša. Bio je vrlo poštovan u narodu, što se ustašama nije sviđalo.

Kada je uhićen s još nekoliko policajaca i sugrađana, intervenirali su muslimanski čelnici iz Sarajeva i zatražili njegovo hitno puštanje. Pod pritiskom javnosti ustaše su pokleknule s namjerom da ga oslobode. Pozvali su ga iz stroja. On je to odbio tražeći puštanje i ostalih sugrađana. To je razljutilo ustaše. U posljednjem transportu iz Sarajeva deportiran je u Jasenovac, gdje je i ubijen”.

Istražujući, Halilbegović je imenom i prezimenom, godinom rođenja upisao 1.520 Bošnjaka.

Godina stradanja poznata je po 1.379 žrtava. Stradali Bošnjaci rođeni su u 273 mjesta (gradova i sela) u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Sandžaku), Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Od ukupnog broja bosanskohercegovačkih žrtava, 371 žrtva su žene ili 24,4 posto, navodi se u priopćenju. Oživljavanje.

Od ukupnih žrtava bošnjačkog stanovništva u Drugom svjetskom ratu (103.000 žrtava) u ovom logoru stradalo je 1,5 posto.

U logoru Jasenovac stradao je značajan broj poznatih Bošnjaka, zatočenika logora koji potječu iz uglednih obitelji ili su u bliskom srodstvu s poznatim osobama.

Među njima su ubijeni: Safet Krupić, Džemil Džemo Krvavac, Zijah Zijo Dizdarević, jedan od najtalentiranijih u generaciji mladih prijeratnih književnika, Ferid-beg Cerić, Safet Emin-beg Kapetanović, Halil Alije Isaković, amidža poznatog bošnjačkog intelektualca i književnika Alije Isakovića, Abdullah Sidran, amidža poznatog bosanskohercegovačkog pjesnika Abdulaha Sidrana, koji je ime dobio po svom amidži Džemalu Džumhuru, r. brat poznatog književnika, karikaturiste i putopisca Zulfikara Zuke Džumhura, Nezire Dizdar i Refike Dizdar, majka i sestra poznatih književnika – pjesnika Hamida i Mehmedalije Maka Dizdara i drugih.

Među njima je bio i Mehmedalija Ahmeta Hadžić rođ. 1889. u Konjicu, jedan od najuglednijih i najbogatijih Konjičana, posjednik (bavio se vinogradarstvom) i trgovac, ugledni imam u Vardačkoj džamiji u Konjicu (radio bez naknade), navodno je dao 1.500 kuna partizanima i svom sinu Ahmetu Mehmedaliji Hadžiću rođ. 1924. u Konjicu, odveden u logor Jasenovac i ubijen 1945. godine.