Danas se glasa u Bugarskoj, bivši proruski predsjednik vodi u anketama

Bugari su danas izašli na birališta na svoje osme parlamentarne izbore u pet godina, a favorit, proruski bivši predsjednik Rumen Radev, obećao je okončati niz slabih, kratkotrajnih vlada i suzbiti neobuzdanu korupciju.

Radev, euroskeptik i bivši vojni pilot koji se protivi vojnoj potpori Ukrajini u njenom ratu protiv Moskve, odstupio je s mjesta predsjednika u siječnju kako bi se natjecao na izborima koji dolaze nakon što su masovni prosvjedi svrgnuli prethodnu vladu u prosincu.

Dobro vođena kampanja na društvenim mrežama, značajno financiranje i obećanje stabilnosti povećali su podršku Radevu u toj balkanskoj zemlji od oko 6,5 milijuna stanovnika, gdje su birači umorni od čestih prijevremenih izbora i male skupine dugogodišnjih političara koje mnogi smatraju korumpiranima.

Sve veći troškovi života također su veliki problem otkako je Bugarska, članica Europske unije i NATO-a, u siječnju uvela euro. Prethodna vlada pala je nakon prosvjeda protiv novog proračuna koji je uključivao povećanje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.

Čini se da su to i nedavna politička kriza biračima važniji od Radevovih poziva na poboljšanje odnosa s Moskvom ili ponovno uspostavljanje opskrbe Europe ruskom naftom i plinom.

Istraživanja javnog mnijenja pokazala su da je Radevova stranka Progresivna Bugarska osvojila oko 35 posto glasova, što je porast u odnosu na mjesec dana prije. Potvrdi li se, to bi bio jedan od najjačih jednostranačkih rezultata posljednjih godina, iako još uvijek nedovoljan za parlamentarnu većinu.

Biračka mjesta zatvaraju se u 20:00 sati. Izlazne ankete očekuju se odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta, dok bi preliminarni rezultati mogli stići tijekom dana ili dan nakon izbora.

Interes birača je porastao. Istraživanje sofijske agencije Alpha Research predviđa izlaznost od oko 60 posto, gotovo dvostruko više od 34 posto zabilježenih u lipnju 2024. godine.

Ovi podaci ukazuju na rastuće nezadovoljstvo dugogodišnjom dominacijom stranke GERB, koju vodi bivši premijer Boyko Borisov, koja je druga s oko 18 posto, kao i Pokreta za prava i slobode, čiji je čelnik Deljan Peevski pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije zbog korupcije.

Jedan od mogućih koalicijskih partnera je proeuropska koalicija Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska (PP-DB), koja se također zalaže za reforme.

Kritičari kažu da Radev snosi dio odgovornosti za kontroverzne odluke prijelaznih vlada koje je imenovao tijekom svog predsjedničkog mandata od 2016. Među njima je plinski ugovor iz 2023. između turske državne tvrtke Botas i bugarskog Bulgargaza, koji je doveo do gubitaka i istrage.

– Svaka formirana koalicija vjerojatno će se suočiti s nestabilnošću i značajnim nadzorom civilnog društva i oporbe. Novi izvanredni izbori 2026. sada su manje vjerojatni, ali još uvijek predstavljaju realnu mogućnost – rekao je Mario Bikarski, analitičar konzultantske tvrtke za rizike Verisk Maplecroft, prenosi Reuters.