Ukoliko BiH završi na sivoj listi Moneyvala, kakve probleme to donosi građanima?

Konačna odluka o daljnjem statusu Bosne i Hercegovine po pitanju mogućeg ponovnog uspostavljanja Moneyvala, odnosno FATF-a (International Anti-Money Laundering Group), bit će donesena u petak, 8. svibnja, na zatvorenom sastanku FATF/E-MENA Joint Group, priopćeno je iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Šanse su nam u najboljem slučaju podijeljene jer smo jučer od 5 do 12 sati u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao zadnji korak, usvojili samo jedan od dva zakona koji su nam traženi – Zakon o ograničenju raspolaganja imovinom u svrhu sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje.

Nedostaje zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine, koji je zbog neslaganja ministara iz SNSD-a zapeo u Vijeću ministara BiH. Ono što se još traži je uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih osoba u Bosni i Hercegovini, na čemu se još nije ni počelo raditi, moglo se čuti jučer na sjednici Doma naroda.

Stavljanje na sivu listu, na kojoj smo već bili do 2015. godine i za “skidanje” s koje je trebalo puno vremena i truda, sa sobom nosi negativne posljedice za gospodarstvo, ali i za građane.

Ekonomist, član Komisije za financije i proračun i izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Dženan Đonlagić istaknuo je da će negativne posljedice, ukoliko vlast odvede Bosnu i Hercegovinu na sivu listu Moneyvala, biti izravne, a ne samo simbolične.

– Siva lista znači da će svi novčani tokovi u zemlji i inozemstvu biti pod većom kontrolom zbog rizika od pranja novca. Sve će se to konkretno odraziti na građane, banke, gospodarstvo i platni promet. Bit će otežan domaći i međunarodni platni promet. Provjere financijskih transakcija su duže, rigoroznije, dodatna dokumentacija, sve veći troškovi. Naime, slanje novca naših ljudi iz inozemstva u Bosnu i Hercegovinu može biti skuplje i duže trajati. Svi znamo da je ta cifra na godišnjem nivou nekoliko milijardi KM i da ljudima ovdje puno znači.

Moguće je poskupljenje kredita, naknada, troškova, kao i povećanje kamata. Kao posljedicu svega dobit ćemo pad investicija, pad agregatne potrošnje, što onda neminovno dovodi do usporavanja ili pada gospodarskog rasta, koji ionako nije dovoljan. Reputacijski rizik zemlje bit će veći. Uz rastuću inflaciju troškova iz dana u dan, usporavanje privrednog rasta, dolazimo do moguće stagflacije – naglasio je Đonlagić.

Kazao je da će, ukoliko BiH ne ode na sivu listu, to biti zato što je osam izaslanika (oporbenih) zatražilo hitnu sjednicu Doma naroda, gdje je jučer usvojen jedan od zakona koji proizlaze iz obaveza državne vlasti.

– Ako kojim slučajem završimo kao država na sivoj listi, isključivu odgovornost snose Trojka, SNSD i HDZ. Vijeće ministara BiH nije usvojilo dva zakona koji se tiču ​​upravljanja nezakonito stečenom imovinom i pitanja međunarodnopravnih sankcija. Nakon što su upropastili otvaranje pregovora o članstvu s Europskom unijom, sada prave novu ekonomsku i financijsku bjelinu – komentirao je Đonlagić.

Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, izjavio je jučer da je imao komunikaciju s izaslanstvom koje predstavlja BiH i da ih je zamolio da obavijeste nadležne o donošenju zakona te da nam još jednom progledaju kroz prste i daju novi rok.

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, kazao je danas da stavljanje BiH na sivu listu neće imati dramatične posljedice po stabilnost bankarskog sektora.

– Ako se to dogodi, neće biti smak svijeta niti će se dogoditi nešto dramatično. Međutim, bit će poteškoća u obavljanju međunarodnih transakcija. Transakcije s inozemstvom odvijat će se sporije i bit će pod većom kontrolom. To će značiti povećanje troškova za korespondentske banke koje obavljaju ove transakcije, što će značiti i povećanje troškova za banke u Bosni i Hercegovini. Hoće li taj trošak biti značajan, sada je teško procijeniti. Hoće li se taj trošak prenijeti na krajnje korisnike, također je teško procijeniti – kazao je Mahmuzić.