U predmetu “Sarajevo safari” ispitan još jedan osumnjičeni

U istrazi koju vodi Tužiteljstvo u Milanu protiv osoba koje su tijekom agresije na BiH dolazile iz Italije na vikend putovanja i plaćale visoke iznose srpskim snajperistima te s njima “iz zabave” pucale na civile u opkoljenom Sarajevu, u ponedjeljak je ispitan još jedan osumnjičenik.

Istraga koju je Tužiteljstvo u Milanu pokrenulo u studenom 2025. protiv osoba poznatih kao “vikend snajperisti”, koji su iz Italije i drugih zemalja sudjelovali u opsadi Sarajeva tijekom rata u BiH 1992.-1995. godine, još uvijek traje.

Talijanski mediji navode da je 64-godišnji muškarac, koji živi u gradu Alessandriji, a koji je pozvan da svjedoči, tijekom ispitivanja pred tužiteljima u Milanu uglavnom koristio svoje pravo na šutnju.

Odvjetnica osumnjičenog Licia Sardo u kratkoj izjavi za medije kazala je da je njen branjenik dao kratku izjavu u kojoj je tužiteljima rekao da tada nije išao u BiH, ali da je u intervjuima ili kroz hvalisanje prepričavao priče okoline koji su išli.

Sardo je izjavila da njen branjenik nikada nije išao ratovati u BiH sa srpskim paravojnim formacijama, kako se tvrdilo u intervjuima, te da nije ni služio vojni rok, ali da je za te strašne odlaske u Sarajevo saznao iz priča poznanika i prijatelja.

U sklopu iste istrage 9. veljače svjedočio je i G. V, 80-godišnji bivši vozač kamiona, koji je prema izjavama pojedinih svjedoka optužen kao jedan od “vikend snajperista”. Odbacio je optužbe kao “nisu točne”.

Talijanski novinar i pisac Ezio Gavazzeni je u veljači 2025. podnio prijavu Tužiteljstvu u Milanu, zajedno s dokumentima i podacima koje je prikupio o opsadi Sarajeva.

Nakon razmatranja Gavazzenijeve prijave, Tužiteljstvo je u studenom 2025. godine pokrenulo istragu protiv osoba koje su tijekom rata u BiH iz Italije odlazile na vikend putovanja u Sarajevo, isplaćivale velike svote novca srpskim snajperistima i s njima “iz zabave” pucale na bosanske civile.

Na AJB DOC festivalu 2022. godine prikazan je dokumentarni film “Sarajevo Safari” slovenskog redatelja Mirana Zupaniča u produkciji Al Jazeere Balkans i Arsmedije, a tada je još jednom u žižu javnosti dovedena priča o “vikend snajperistima” u opkoljenom Sarajevu.

Opsada Sarajeva počela je 5. travnja 1992., a završila 29. veljače 1996. Trajala je 1425 dana. Procjenjuje se da je tijekom opsade na grad ispaljeno oko 500.000 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljeno 329 granata.

Za to vrijeme oko 350.000 stanovnika svakodnevno je bilo izloženo vatri pripadnika bivše JNA i paravojnih formacija, a kasnije i pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz gotovo svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima.

Tijekom opsade stradao je 11.541 građanin Sarajeva, među kojima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, gotovo četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.

Za teroriziranje civila tijekom opsade Sarajeva u razdoblju od 1992. do 1995., između ostalih, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove osudilo je na doživotni zatvor ratnog zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića. Zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislava Galića Haški tribunal osudio je na doživotnu kaznu zatvora zbog opsade Sarajeva, a osuđeni su i Dragomir Milošević i Momčilo Perišić, također visoki časnici VRS-a.