U Mostaru usvojena “Neretvanska deklaracija za mir i jednakost”: Nastavak tradicije otpora nepravdi

Uoči Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom, 8. svibnja 2026. godine, u Mostaru je predstavljena Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost, dokument koji je inicirala i poduprla široka zajednica intelektualaca, akademskog osoblja, vjerskih poglavara, kulturnih i sportskih djelatnika i gospodarstvenika iz Hercegovine. Deklaracija je odgovor na sve veće izazove koji prijete miru, sigurnosti i međunacionalnom povjerenju u ovoj regiji.

U Deklaraciji, koja se sastoji od deset točaka, ističe se potreba očuvanja duha zajedništva i multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine.

Poseban naglasak je stavljen na:

Očuvanje jedinstva i kozmopolitske otvorenosti, unatoč teškom nasljeđu ratnih razaranja,

Odbijanje ekskluzivizma i afirmacija međuovisnosti naroda i vjera,

Odgovornost prema mladimauz poziv na kreiranje politike koja će spriječiti odlazak obrazovanih generacija,

Jednakost i otpor podjelamaodbijajući pritom projekte koji žele ozakoniti de facto podjelu grada,

Političko dostojanstvo i opstojnost Bošnjaka na povijesnom prostoru Hercegovine,

Jedinstveni domoljubni bedeminspiriran iskustvom obrane grada tijekom opsade 1993.–1994.

Dosljednost u zaštiti suvereniteta
i ravnopravnosti Bošnjaka u političkim procesima,

Očuvanje multietničkog Mostara kao zajednički cilj svih prodržavno orijentiranih aktera,

Odgovornost međunarodne zajednice za normalno funkcioniranje grada i

Otvorenost za suradnju temeljen na univerzalnim vrijednostima mira i jednakosti.

U Deklaraciji se, između ostalog, navodi da Mostar i Hercegovina predstavljaju simbol multietničkog života u Bosni i Hercegovini, te da zajedništvo, iako teško narušeno tijekom ratnih razaranja devedesetih, nikada nije u potpunosti nestalo. U Deklaraciji se ističe da su upravo energija i trud građana Mostara omogućili vraćanje duha kozmopolitizma i očuvanje različitosti.

Dokument jasno odbacuje ideju da bilo koja nacija ili vjera može prisvojiti Mostar ili Hercegovinu kao ekskluzivno područje. Stoljetna isprepletenost naroda i kultura ne može se poništiti političkom silom. Deklaracija upozorava da takvi pokušaji ugrožavaju temelje mira i stabilnosti.

Poseban naglasak stavljen je na kreiranje politike koja će dati nadu mladima i spriječiti njihov odlazak iz zemlje. Mladi žele živjeti u miru, ali ih neodgovorna politika tjera u inozemstvo. Deklaracija poziva na hitne mjere kako bi se zaustavio gubitak obrazovanih i talentiranih generacija.

Bošnjaci u Hercegovini ističu da poštuju pravo svakog naroda na vlastiti identitet, ali se protive zlouporabi tih prava u svrhu političke dominacije. Deklaracijom se odbacuju projekti kojima se želi legalizirati de facto podjela Mostara, upozoravajući da takvi pokušaji nisu uspjeli ni u ratu.

U dokumentu se podsjeća da Bošnjaci Mostara i Hercegovine nisu marginalna činjenica u političkim procesima. Svaka politika koja pristaje na ustupke na njihovu štetu smatra se nedostojnom i pogubnom. Deklaracijom se poziva na očuvanje dostojanstva i opstanka na prostoru Hercegovine opterećenom povijesnim nedaćama.

Potaknuti iskustvom opsade Mostara 1993.-1994., potpisnici deklaracije pozivaju na stvaranje jedinstvenog političkog i društvenog bloka. Takav bedem trebao bi nadilaziti osobne i stranačke interese, jačati povjerenje i suradnju, te osigurati očuvanje državotvornog procesa iu ovom dijelu BiH.

Deklaracija potiče političke aktere da pokažu odlučnost i mudrost u vođenju procesa. Posebno je istaknuta potreba jasnog odgovora na sve poteze koji ugrožavaju suverenitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine. Kao ključnu ističe dosljednost u zaštiti ravnopravnosti Bošnjaka.

Potpisnici pozivaju na udruživanje svih prodržavno orijentiranih kolektiva i pojedinaca. Cilj je očuvanje multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine, uz ravnopravan položaj Bošnjaka. Deklaracija jasno odbacuje apartheid i diskriminaciju.

Međunarodna zajednica smatra se odgovornom za izostanak odlučnije potpore Mostaru. U Deklaraciji se ističe da je normalno funkcioniranje grada Mostara ključno za budućnost Bosne i Hercegovine. Mostar se ističe kao paradigma multietničkog života.

Usvojeni dokument jasno ukazuje na poruku otvorenosti prema svim društvenim i političkim čimbenicima koji dijele vrijednosti mira i jednakosti, te da je suradnja neophodna za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

Potpisnici deklaracije poručuju da političko djelovanje mora biti usmjereno na očuvanje povjerenja, jednakosti i stabilnosti. Dokument ima za cilj okupiti sve društvene i političke čimbenike koji dijele vrijednosti mira i zajedničkog života.

U obrazloženju Neretvanske deklaracije za mir i ravnopravnost ističe se da je glas razboritih ljudi uvijek presudan, te da je odabir puta intelektualne hrabrosti i moralne dosljednosti nužan odgovor na izazove aktualnog društveno-političkog trenutka.

Deklaracija je nastavak tradicije otpora nepravdi i borbe za ravnopravnost. Podsjeća nas na ključne povijesne trenutke kada su bošnjački prvaci Mostara digli glas protiv progona i diskriminacije.

Podsjeća na Rezoluciju Muslimana Hercegovine iz 1992. godine, kojom su osuđeni progoni i pokušaji stvaranja etnički podijeljenog Mostara, te Deklaraciju Bošnjaka Muslimana Hercegovine iz 1994. godine, kojom su definirani zahtjevi za otvorenim gradom i očuvanje doline Neretve u sastavu Bosne i Hercegovine, zatim Mostarsku rezoluciju iz 2012. godine, koju su zajednički donijele probosanske političke stranke, Islamska zajednica, Srpsko građansko vijeće, te Jevrejska općina Mostar i akademska zajednica, kao i Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku iz 2016. godine.

Kroz sve te dokumente provlači se ista nit – otpor podjelama i inzistiranje na ravnopravnosti naroda i građana. Današnja Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost nastavlja taj kontinuitet, predstavljajući otvoreni poziv na miran suživot i izgradnju Mostara kao grada za sve njegove ljude, bez razlike.