Tko gradi i prodaje stanove da ne plati PDV: Sumnjivi milijuni prolaze ispod radara, a država cijedi suhi otpad

Najava Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) da će 2026. godine krenuti s masovnim kontrolama građevinskog sektora na prvi pogled izgleda kao zakašnjelo uvođenje reda. Točnije, pojačane kontrole odnose se na izgradnju i prodaju stambenih i poslovnih objekata u Bosni i Hercegovini.

No, kada se zagrebe po saopćenju UIO, postavlja se pitanje da li je cilj zaista suzbijanje sive ekonomije ili samo prikupljanje sredstava za vraćanje dugova entiteta?

Dok cijene kvadrata divljaju, a profitne marže investitora dosežu povijesne vrhunce, država najavljuje pojačane kontrole u građevinarstvu. No, koga će inspektori zapravo posjetiti?

Ekonomski analitičari Igor Gavran i Zoran Pavlović upozoravaju: dok veliki igrači i sumnjivi milijuni prolaze “ispod radara”, država se kontrolom malih obrtnika i susjedskom pomoći sprema “cijediti staro drvo”.

Je li ovo uvođenje reda ili samo očajnički pokušaj krpanja proračunskih rupa preko leđa građana?

To što UIO mora javno pozvati investitore da se upišu u sustav PDV-a jer navodno “ne ostvaruju promet veći od 100.000 KM” zvuči kao loša šala.

U zemlji u kojoj je cijena kvadrata u novogradnji postala nedostižna kategorija za prosječnog radnika, praktički je nemoguće izgraditi i prodati dva ili tri prosječna stana, a ne prijeći tu financijsku granicu.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je ovakvo stanje neodrživo i ukazuje na duboku korupciju u sektoru.

– Nezamislivo je da bilo kakvi projekti izgradnje i prodaje nekretnina koje se oporezuju PDV-om budu ispod cenzusa za registraciju. Cijene nekretnina i profiti na ovim prostorima su nenormalni, a izbjegavanje poreza masovno – ističe Gavran za Faktor.

Upozorava da nije riječ samo o PDV-u, već i o sustavnom izbjegavanju izravnih poreza iskazivanjem nerealno niskih cijena u ugovorima.

I dok UIO najavljuje da će izvršiti unakrsnu provjeru podataka o građevinskim i uporabnim dozvolama, postoji opravdana sumnja u krajnji domet ovih mjera.

Pasivnost institucija prethodnih godina stvorila je okruženje u kojem oni koji uredno plaćaju poreze djeluju naivno.

– Upitno je hoće li kontrole uspjeti identificirati i obuhvatiti većinu takvih slučajeva, a pogotovo koliko će to utjecati na bit problema – kaže Gavran.

Dodaje da dosadašnja inertnost UIO može imati dva lica: ili je riječ o općoj nezainteresiranosti za naplatu poreza, ili se dosadašnja aktivnost javlja kao izravan pritisak vlasti koje su se previše zadužile.

– Proračuni su prazni, rate kredita stižu, a građevinski sektor, kao najlikvidniji, doživljavaju kao idealnu “kasicu prasicu” za hitno krpanje rupa – ističe Gavran.

Najveći strah javnosti je da će svaka marka koju država ubere od investitora završiti kao nova stavka na cijeni kvadrata.

Međutim, ekonomska logika govori drugačije.

Ako su marže investitora enormne, postoji previše prostora za apsorpciju poreza.

– Da su cijene imalo realne, dodatni porezni troškovi sigurno bi doveli do poskupljenja. No, zarada je tolika da se u nju lako može “ugraditi” iznos eventualno dodatno plaćenog poreza bez povećanja konačne cijene za kupca – objašnjava Gavran.

Problem je, smatra, što vlasti često javne prihode doživljavaju kao vlastiti plijen, umjesto da se upuste u stvarno smanjenje cijena nekretnina i oporezivanje ekstraprofita ostvarenog na tom području.

– U konačnici, najavljene kontrole bit će test za državu. Ako na kraju naplate samo dio dugovanog poreza koji će ići na otplatu rente, građani od toga neće imati ništa. Prava bi pobjeda bila regulacija tržišta na kojem svi plaćaju poreze, a cijena kvadrata konačno počinje odražavati stvarne troškove gradnje, a ne samo neutaživu glad za profitom i proračunski deficit – zaključuje Gavran.

S druge strane, ekonomist Zoran Pavlović za Faktor upozorava da bi se najavljene kontrole mogle pretvoriti u progon ljudi koji pokušavaju riješiti osnovno životno pitanje ili onih koji pomažu susjedu na selu.

– Čini se da se tu misli na situacije da mala ekipa gradi kuću čovjeku uz pomoć seljana, praktički na dobrovoljnim “mobovima”. Oporezivanje takvih djelatnosti nema smisla, niti će pomoći onome tko gradi kuću, niti će UIO od toga imati itekako koristi. To je pokušaj cijeđenja suhog drena – kategoričan je Pavlović.

Naglašava da veliki investitori već imaju uređen sustav PDV-a te da bi se država trebala fokusirati na veliki kriminal, a ne na mikropoduzeća i obrtnike. Zašto ne pita: “Odakle mu pola milijuna za stan”?

Analitičari se slažu u jednom, fokus institucija je potpuno promašen. Umjesto da se bavi malim ljudima, država ignorira ključne probleme koji izravno utječu na standard građana.

Pavlović smatra da IIOBiH i vlasti trebaju riješiti prave probleme, poput povrata PDV-a za prvu nekretninu.

– Bilo bi bolje riješiti pitanje kako se ljudima koji kupe prvi stan vratiti uloženih 17 posto. Umjesto toga, nitko ne pita onoga tko kupi stan za pola milijuna maraka – odakle mu novac – pita Pavlović.

Dosadašnja pasivnost UIO, koja naglo prelazi u strogoću najavljenu za 2026. godinu, jasno ukazuje na motive.

Prema njegovim riječima, besmisleno je oporezivati ​​mafije i mikrobiznise koji rješavaju osnovne životne potrebe, a pritom zanemariti pitanje povrata PDV-a građanima za kupnju prve nekretnine.