Stručnjak za sigurnost Safet Mušić: Lažne dojave o bombama nisu dječja igra, posljedice su stvarne i skupe

Lažne dojave o podmetnutim bombama u školama, trgovačkim centrima, sudovima, bolnicama i slično sve su učestalije. Osim u Sarajevu, ova pojava prisutna je iu drugim gradovima Bosne i Hercegovine, a “trend” je zahvatio i regiju.

Iako su sve dojave srećom bile lažne i pokazalo se da su pozive upućivali učenici kako bi ometali nastavu ili jednostavno iz inata, policija svaku dojavu mora ozbiljno shvatiti.

Ali u posljednje vrijeme te prijave uglavnom stižu putem e-maila.

Puno posla za policiju, stručnjake za kibernetičku sigurnost, učitelje i profesore, ali i za one učenike koji kraj školske godine žele iskoristiti za popravljanje ocjena.

Iako se u javnosti često percipiraju kao neslana šala, lažne dojave o bombi imaju ozbiljne posljedice na sigurnosni sustav, gospodarstvo i svakodnevni život građana. Stručnjaci upozoravaju da se ovaj fenomen ne smije banalizirati jer svaka prijetnja – bez obzira na ishod – pokreće složen i skup mehanizam reakcije.

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić ističe kako se svaka dojava mora tretirati kao potencijalno stvarna prijetnja.

– Iako su izvješća lažna, njihov sigurnosni učinak je stvaran i ne može se svesti na “dječju igru”. Svaka prijetnja podrazumijeva evakuacije, blokade područja i angažman KDZ timova, a upravo taj nesrazmjer, jeftinoća slanja dojave naspram skupe i ozbiljne reakcije sustava čini ovu pojavu opasnom – upozorava Mušić.

Ovakvi zahvati imaju visoku cijenu. Na teren izlazi više policijskih ophodnji, angažirane su specijalizirane postrojbe, organizirana je logistika i osigurava se širi krug. Osim toga, redovite aktivnosti su prekinute. Kada se takve situacije ponavljaju iz dana u dan, dolazi do značajnog financijskog i operativnog opterećenja sustava, koji bi trebao biti usmjeren na stvarne prijetnje.

Poseban problem predstavlja tzv. sekundarni sigurnosni rizik. Dok su policijski kapaciteti usmjereni na provjeru prijava, ostali dijelovi sustava ostaju manje pokriveni.

– Stvara se svojevrsni “prazan prostor” koji kriminalne skupine mogu koristiti za krađe, krijumčarenje ili distribuciju narkotika. To ne mora biti direktno organizirano, ali svakako povećava ranjivost sustava – objašnjava Mušić.

Posljedice se ne zaustavljaju samo na sigurnosnom sektoru. Ekonomski učinci za trgovačke centre vrlo su konkretni. Trgovački centri i poslovni objekti trpe izravne ekonomske gubitke. Svaka evakuacija znači prekid poslovanja, pad prometa i gubitak povjerenja kupaca. Ako se prijave ponavljaju, mogu dugoročno utjecati na odluke stanara i investitora.

– Nije pošteđen ni obrazovni sustav. Što se obrazovanja tiče, posljedice su podcijenjene, jer prekidi nastave, odgode provjere znanja i narušavanje kontinuiteta rada izravno pogađaju učenike. Česte prijave dovode do odgađanja testiranja. U praksi se često reagira ad hoc, bez jasnog kompenzacijskog plana, što dodatno produbljuje problem i stvara osjećaj nesigurnosti kod učenika i nastavnika – kaže za Faktor stručnjak za sigurnost Safet Mušić.

Zaključno, lažne prijetnje bombom nisu bezazlena pojava. Proizvode stvarnu sigurnosnu, gospodarsku i društvenu štetu, zbog čega zahtijevaju ozbiljan i koordiniran odgovor nadležnih institucija – ali i veću svijest građana o težini takvih postupaka.