Što se podrazumijeva pod ozljedom na radu, a što ne, kako se definira ozljeda od kuće do posla

Ozljede na radu, osobito u područjima kao što je građevinarstvo, česte su i mogu varirati od posjekotina do ozbiljnih prijeloma. Redakciji Faktora javio se čitatelj s pitanjem kako se točno zna što je ozljeda na radu, što ako se ozljeda dogodi na putu do posla ili na povratku s posla, kako se liječi.

– Ozljeda na radu smatra se ozljeda osiguranika uzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili kemijskim djelovanjem, naglom promjenom položaja tijela, naglim naprezanjem tijela ili drugom promjenom fiziološkog stanja organizma, ako je ta ozljeda uzročno posljedično povezana s obavljanjem poslova koji su temelj osiguranja. Zatim, ozljeda koju osiguranik zadobi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto, odnosno radi obavljanja djelatnosti na temelju koje je osiguran – stoji u Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH.

Osim toga, ozljedom na radu smatra se ozljeda zadobivena tijekom priprema za obranu, odnosno u obrani BiH u razdoblju od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1995. godine.

– Ne smatra se ozljedom na radu ozljeda na radu ako je prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom osiguranika koji je obavljao radne obveze, kao i na redovnom putu od stana do mjesta rada i obrnuto, pijanstvo osiguranikaisključiva odgovornost treće strane, zbog više sile, zbog obavljanja poslova koji nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnostiuslijed namjernog nanošenja ozljede osiguraniku od strane druge osobe uzrokovane osobnim odnosom s osiguranikom koji se ne može dovesti u vezu s radno-pravnom djelatnošću – stoji u Zakonu o PIO-u.

Ozljeda na radu ne smatra se ozljedom zbog namjernog nekorištenja sredstava zaštite na radu i nepridržavanja propisa o zaštiti na radu..

U slučaju spora, teret dokazivanja je na poslodavcu.

Kada se dogodi ozljeda na radu, radnik ima pravo na bolovanje koje se posebno tretira i ne smije biti temelj za otkaz, odnosno lošiji položaj radnika.

Zakonom o radu propisano je da ozljeda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava iz radnog odnosa.

Ovisno o okolnostima, radnik može ostvariti pravo na naknadu materijalne štete (lijekovi, privremena nesposobnost za rad) i nematerijalne štete (bol, strah, invalidnost). Često je poslodavac odgovoran ako nije ispunio propisane mjere zaštite na radu.