Schmidt: Pitanje državne imovine radije bih prepustio domaćim političarima

Visoki predstavnik Christian Schmidt u opširnom intervjuu za Bosnu i Hercegovinu. izdanje Večernjeg lista ocijenio je kako europski put Bosne i Hercegovine zahtijeva veći angažman domaćih političara, ali i više razumijevanja Europske unije.

– Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Dakle, pobornik sam ideja Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija i treba reći: idemo naprijed, idemo u proces integracije. Na konferenciji u Solunu 2003. godine Europska unija obećala je integraciju Zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga postignuto – rekao je Schmidt.

Dodao je da i sama Europska unija ima interes za integraciju BiH i Zapadnog Balkana, iz sigurnosnih, ekonomskih i povijesnih razloga, ali je uvjeren da nisu svi akteri u BiH u potpunosti opredijeljeni za tu ideju.

Komentirajući višemjesečni zastoj u radu Doma naroda, visoki predstavnik je upozorio da političari “nisu plaćeni da ništa ne rade” i pozvao na hitno donošenje odluka. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine koja koči milijarde investicija.

– Ne mogu mijenjati Daytonski ustav, ali postoji rješenje. Bosna i Hercegovina je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se raspodijelila imovina između entiteta, kantona i općina – rekao je visoki predstavnik.

Istaknuo je kako bi rješenje najradije prepustio domaćim političarima, priznajući da sadašnja zabrana raspolaganja državnom imovinom ekonomski šteti državi.

– Volio bih više političkih pritisaka na domaće političke predstavnike. Ako netko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će da postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi povjerenstvo koje bi odlučivalo postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Vjerujem da je to doista potrebno i spreman sam podržati taj proces – rekao je Schmidt.

Na upit o korištenju bonskih ovlasti za rješavanje Izbornog zakona, što je pitanje od posebne važnosti za hrvatski narod u BiH, Schmidt je izrazio rezervu prema toj ideji.

– Moramo prepoznati da postoji raskorak između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja pojedinih političkih lidera. Europska pravila, kriteriji iz Kopenhagena, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se prije tri godine razgovaralo u Neumu nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez podjele biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne dođemo u situaciju da koristimo bonske ovlasti za ovo pitanje – dodao je.

Prema njegovim riječima, uloga bonskih vlasti će se sve više smanjivati ​​kako proces europskih integracija bude napredovao:

– Vjerujem da ljudi u ovoj divnoj zemlji mogu i znaju da sami trebaju donositi odluke, a ne da to umjesto njih radi netko drugi. Uloga visokog predstavnika je, po meni, da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono moglo vidjeti svoj odraz. U tom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne.

Prema njegovim riječima, ono što nedostaje Bosni i Hercegovini kao državi jeste veća kontrola građana nad političarima, odnosno da građani određuju kako će se političari ponašati.

Sukladno tome, izuzetno je važno osigurati i ojačati integritet izbornog procesa, rekao je Schmidt, dodavši da će stranke učiniti sve da se ti napori i ostvare.