Schmidt: Državna imovina, Dodikova retorika i priča o trećem entitetu koče ekonomski razvoj BiH

Visoki predstavnik Christian Schmidt pripremio je izvješće o BiH koje će biti predstavljeno na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja će se održati 12. svibnja. Izvješće se odnosi na razdoblje od 16. listopada prošle do 15. travnja ove godine.

Uz već učestale probleme, koji se spominju u svakom izvješću, osvrnuo se i na pitanja trećeg entiteta, secesionizma i državne imovine.

Na samom početku izvješća visoki predstavnik sigurnosnu situaciju u BiH ocjenjuje stabilnom, ali krhkom, te ističe ulogu snaga EUFOR-a.

Naveo je da je politika međunarodne zajednice u proteklom razdoblju bila usmjerena na preuzimanje odgovornosti domaćih političkih aktera, koji nisu odustali od dosadašnjih stavova i uključili se u konstruktivan dijalog.

Istaknuo je da nema pomaka na putu BiH ka EU, kao ni u rješavanju državne imovine, koja je, kako je naveo, velika prepreka ekonomskom razvoju.

– Ostajem uvjerenja da je hitno potrebno stvoriti uvjete za korištenje državne imovine u javno-razvojne svrhe.

Situacija u kojoj su investicijski projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne vlasti spremne ignorirati zakon nije održiva – istaknuo je i dodao da je Federacija BiH najveća žrtva jer nema rješenja koje bi zadovoljilo principe koje je utvrdio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Osvrnuo se i na blokade na državnoj razini vlasti, točnije u Domu naroda PSBiH, gdje su SNSD i HDZ BiH srušili kvorum za održavanje sjednica, zbog čega su na čekanju zakoni koje je ranije usvojio Zastupnički dom PSBiH.

On kaže da rukovodstvo entiteta RS i dalje osporava teritorijalni integritet BiH i da nastavlja da koristi konfrontirajuću retoriku prema Bošnjacima.

Schmidt smatra da se blokadama prebacuju odgovornosti na niže razine vlasti s ciljem da se pokaže da BiH nije održiva država.

Kazao je i da dužnosnici RS-a još uvijek ne žele imenovati suce Ustavnog suda BiH i odbacuju njegove odluke, čime se dovodi u pitanje spremnost za djelovanje u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Dodaje da je proteklo razdoblje obilježila prividna deeskalacija vlasti u RS-u.

– Izvanredni izbori za predsjednika RS-a i dva reizbora Vlade Save Minića, dok je Milorad Dodik kao lider SNSD-a nastavio obnašati de facto političku vlast i utjecati na rad Vlade RS-a.

Zabilježen je i pojačan angažman s međunarodnim akterima na različitim razinama te kroz formalne i neformalne kanale – istaknuo je.

Govoreći o Dodikovoj retorici protiv Bošnjaka, rekao je da je to dio njegove šire političke strategije delegitimizacije Bošnjaka, dok BiH prikazuje kao nemoguću državu.

Naveo je pet ključnih elemenata Dodikovih izjava, a to su islamizacija srpskih prostora, etnička propaganda temeljena na ratnim narativima, politička delegitimizacija Bošnjaka, prikazivanje Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje te tvrdnje da je BiH propala država.

Posebno se osvrnuo na prošlomjesečne izjave Milorada Dodika iz Donje Gradinje, kao dokaz povratka eksplicitnih secesionističkih narativa. Podsjetimo, Dodik je tada situaciju u RS-u predstavio kao privremenu fazu ka trajnom državnom savezu sa Srbijom.

– Opisivanjem secesije kao moralnog i sigurnosnog imperativa, uz česta spominjanja „jednog jedinstvenog srpskog naroda“, naglašava se nastojanje da se država Bosna i Hercegovina delegitimizira i prikaže kao inherentna prijetnja srpskom narodu.

Ako se ovaj smjer nastavi, to bi značilo da politički zastoj u BiH nadilazi politička ili pravna pitanja – napisao je Schmidt.

Istaknuo je i da je nedavna rasprava o uspostavi trećeg entiteta otkrila osjetljivost napada na ustavni poredak i pokušaja daljnje etničke podjele BiH, a da se sve to radi pod izlikom da je BiH područje sukoba civilizacija, gdje je kršćanstvo navodno bilo na udaru radikalnog islama.

Kazao je da se takvim izjavama pokušava urušiti multietnički karakter Bosne i Hercegovine i perspektiva pomirenja.

Visoki predstavnik u BiH osvrnuo se i na činjenicu da je u Banjoj Luci otvoren Mađarski centar za borbu protiv terorizma, kao rezultat suradnje MUP-a RS-a i mađarskih vlasti. Podsjeća da je osnivanje temeljeno na dva memoranduma nastala u periodu dok je postojala tjeralica za hapšenje visokih dužnosnika RS-a.

U izvješću se ističe da entiteti mogu sklapati sporazume s državama, ali da je za to potrebna suglasnost Parlamentarne skupštine BiH.

Visoki predstavnik je također podsjetio da su određene odredbe Zakona o policiji i unutarnjim poslovima RS-a proglašene neustavnim.

Što se tiče prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, Šmit je rekao da su oni pokazali slabosti po pitanju izbornog integriteta.

Kazao je da se to pokazalo kroz legitimiranje birača, lažno predstavljanje i glasovanje bez valjanih dokumenata, zbog čega su izbori ponovljeni na brojnim biračkim mjestima.

Također smatra da potpora bh. vlasti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH nije dovoljna.

Schmidt kao veliki problem vidi to što su političke elite usmjerene na kontrolu institucija, a ne na proces reformi. Zbog toga smatra da je korupcija duboko ukorijenjena.

Kazao je da SNSD-ov ministar financija Srđan Amidžić, u svojstvu predsjedatelja Upravnog odbora BiH, nije sazvao niti jednu redovnu sjednicu te da RS već tri godine blokira usklađivanje koeficijenata raspodjele neizravnih poreza, a šteta za FBiH je oko 120 milijuna KM.

Podsjetio je da još uvijek nisu riješena pitanja institucija od kulturnog značaja, kao ni BHRT-a, zbog čega su u velikim financijskim problemima.