Prof.dr.sc. Goletić o hantavirusima, je li moguće da se zaraza ozbiljnije proširi, koji virusi su desetljećima prisutni u BiH

Dosad su tri osobe umrle nakon što je kruzer nizozemske zastave, koji je bio na putu za Kanarske otoke, bio zaražen virusom koji šire glodavci kada čestice iz njihovog izmeta, sline i urina dospiju u zrak.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je u srijedu da je broj potvrđenih slučajeva hantavirusa porastao na pet, a zabrinjava činjenica da je nekoliko putnika već evakuirano s kruzera i vratilo se u svoje zemlje, što bi moglo rezultirati njegovim širenjem bez potrebnih mjera opreza i obvezne izolacije.

Nakon izlaganja virusu moglo bi biti potrebno razdoblje izolacije do osam tjedana, kako bi se utvrdilo postoje li simptomi infekcije, no Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da je rizik za javnost još uvijek vrlo nizak.

Argentinske vlasti i stručnjaci pokušavaju utvrditi je li ta zemlja izvor izbijanja smrtonosnog hantavirusa. Dužnosnici vjeruju da bi to što je par promatrao ptice u Argentini moglo objasniti kako je virus dospio na brod.

Vjeruje se da se par možda zarazio virusom nakon što su bili izloženi zaraženim glodavcima dok su promatrali ptice na odlagalištu otpada u Ushuaiji, najjužnijem gradu na svijetu poznatom kao “kraj svijeta”.

Hantavirusne infekcije nisu nova pojava u Bosni i Hercegovini, prof. dr.sc. Teufik Goletić, virusolog i prodekan za znanstvenoistraživački rad Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, aktualni slučaj vezan uz kruzer ne treba automatski doživljavati kao novu ili neposrednu prijetnju stanovništvu BiH, ali je povod da se podsjetimo na hantavirusne infekcije koje su i ranije bile registrirane na našim prostorima.

Riječ je o hantavirusima koji pripadaju obitelji Hantaviridae i prvenstveno su povezani s malim glodavcima.

Određeni hantavirusi imaju karakteristične vrste rezervoara glodavaca, što je važno za razumijevanje trenutnog slučaja infekcije andskim hantavirusom, ili virusom Anda (ANDV), povezanom s putnicima s brodova za krstarenje.

– Ono što je važno jest da zaraženi glodavci najčešće ne pokazuju znakove bolesti, ali mogu izlučivati ​​virus urinom, izmetom i slinom. Čovjek se najčešće zarazi udisanjem kontaminiranog aerosola, a rjeđe izravnim kontaktom s kontaminiranim materijalom – objašnjava Goletić.

Naglašava da hantavirusi kod ljudi uzrokuju dva različita, ali glavna klinička sindroma, od kojih je jedan dominantan u Europi i Aziji, a to je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, u našim krajevima poznatija kao “mišja groznica”.

– No, u Sjevernoj i Južnoj Americi postoji puno teži oblik hantavirusne infekcije, poznat kao hantavirus plućni ili tzv. kardiopulmonalni sindrom – navodi Goletić.

U ovom trenutku, prema riječima našeg sugovornika, nema naznaka da bi moglo doći do ozbiljnijeg širenja zaraze, pa ni pandemije o kojoj se ovih dana sve više govori.

Razlog je što se većina hantavirusa, kako ističe virolog, ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

– Hantavirus povezan s infekcijama među putnicima na kruzerima važna je iznimka, budući da je Andski hantavirus ili Andski virus (ANDV) opisan kao ograničeni prijenos s čovjeka na čovjeka, uglavnom vrlo bliskim i dugotrajnim kontaktom. Međutim, to ne znači da se virus lako širi kao gripa ili COVID-19. To je prvenstveno rizik kod bliskih kontakata, primjerice ukućana, intimnih kontakata ili osoba koje su bile u izravnom kontaktu s oboljelim bez odgovarajućih zaštitnih mjera. U ovom slučaju bitan je kruzer kao epidemiološki kontekst događaja, ali ne treba stvarati dojam da se hantavirusi općenito “šire kruzerima” – naglašava Goletić.

No, i pored toga, ovo je zanimljiva stvar koju prate i Svjetska zdravstvena organizacija i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), ali i cjelokupna svjetska stručna javnost, pa tako i ona u Bosni i Hercegovini.

No, nikako, kako kaže naš sugovornik, ne treba automatski pripisivati ​​”mišjoj groznici” u Bosni i Hercegovini aktualni slučaj zaraze andskim hantavirusom, koji se veže za putnike na jednom kruzeru.

– Obje infekcije uzrokovane su hantavirusima, no epidemiološki i klinički konteksti su doista različiti – dodaje.

Ne postoji specifično, dokazano učinkovito antivirusno liječenje hantavirusnog plućnog/kardiopulmonalnog sindroma.

Preživljenje uvelike ovisi o ranom prepoznavanju bolesti i kvalitetnoj suportivnoj terapiji, uključujući respiratornu i hemodinamsku potporu u teškim slučajevima.

– Ribavirin se ponekad spominje u kontekstu hantavirusnih infekcija, ali nije pokazao jasnu učinkovitost u liječenju hantavirusnog plućnog sindroma – ističe Goletić.

Uspoređujući ih, kaže da se klinička slika “mišje groznice” uvelike razlikuje od kardiopulmonalnog sindroma.

– U BiH su za humane hantaviruse primarno relevantni virus Puumala i virus Dobrava-Beograd, dok je andski hantavirus južnoamerički hantavirus. BiH je, nažalost, već više od 50 godina poznata kao područje gdje se registriraju infekcije ljudi hantavirusima. Veće epidemije zabilježene su 1967., 1989. i 1995. godine, a manja epidemija 2002. godine.

Na kraju, Goletić je istaknuo kako su najugroženije skupine ljudi koji žive ili rade u šumskim, poljima i ruralnim područjima: šumari, poljoprivrednici, vojnici, planinari, radnici koji čiste zapuštena područja i vikendaši.

– Za europske hantaviruse, uključujući i one relevantne za Bosnu i Hercegovinu, nema uvjerljivih dokaza o održivom prijenosu s čovjeka na čovjeka. U slučaju ovih infekcija, čovjek se u pravilu smatra slijepim krajem infekcije. Zato javnozdravstvena poruka treba biti jasna: nema razloga za paniku ili stigmatizaciju putnika. Ujedno treba podsjetiti na mjere opreza prilikom boravka u prirodi i čišćenja prostora koji mogu biti zagađeni izmetom glodavaca – zaključila je Goletić.