Obilježavanje 130 godina sarajevske Vijećnice počelo je izložbom Safeta Zeca

Izložbom “Sarajevska kuća” akademika Safeta Zeca u Vijećnici u Sarajevu počelo je svečano obilježavanje 130 godina jednog od najznačajnijih kulturno-povijesnih simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine, javlja Anadolija.

Postavka koja evocira motive starog Sarajeva i osobna sjećanja umjetnika bit će otvorena do 10. lipnja, a dio je programa obilježavanja jednog od najvažnijih kulturnih simbola grada i Bosne i Hercegovine.

Ciklus “Sarajevska kuća” predstavlja snažan umjetnički omaž Sarajevu, u kojem Zec dočarava atmosferu prošlih vremena kroz motive starih kuća, prozora i avlija.

Središnji objekt izbora radova koje je pripremio za tu priliku je kuća na Bistriku. Tu je živio deset godina i to mu je uvelike obilježilo život. Tada nastaje ciklus slika kuća, kao rezultat njegove želje da zabilježi jedno važno razdoblje.

U tim izbjegličkim vremenima, nakon Drugog svjetskog rata, u kući je stalno ili povremeno živjelo nekoliko obitelji. Dvorište je bilo zajedničko mjesto okupljanja i imalo je ulogu pozornice: djece, komšija, prolaznika… – napisao je Safet Zec na Facebooku.

– U istom dvorištu, nasuprot te velike kuće, bila je i mala prizemnica u kojoj smo živjeli nas osam. Kad bih se probudio, prvo što bih vidio bila je njegova fasada i prozori. Oronulo, boje stare naranče – i danas volim tople, nostalgične boje – objasnio je.

Velike kuće više nema, kao ni gotovo svih ljudi koji su u njoj tada živjeli.

Zec piše da su grafički i slikarski radovi “Prozori”, u njegovom sjećanju, zapravo svojevrsni portreti ljudi koji su te dane dijelili s njegovom obitelji.

Sarajevska Vijećnica obilježava 130 godina postojanja, tijekom kojih je mijenjala funkcije, preživjela razaranja i rekonstrukcije, a danas predstavlja jedan od najvažnijih kulturno-povijesnih simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Sarajevska Vijećnica, otvorena 20. aprila 1896. godine. Tokom više od jednog stoljeća mijenjala je svoju namjenu i značaj, ostajući jedan od ključnih simbola grada.

Prvobitno je bila zgrada gradske uprave i gradske uprave Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda u Sarajevu i sjedište Skupštine Bosne i Hercegovine. Nakon toga postaje Gradska knjižnica, odnosno Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine.

Tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. zgrada je nekoliko puta granatirana. U noći između 25. i 26. kolovoza 1992. zapaljena je, pri čemu je uništeno oko dva milijuna vrijednih knjiga i dokumenata, oko 90 posto knjižnog fonda.

Građani Sarajeva i zaposlenici pokušali su spasiti knjige unatoč stalnoj snajperskoj vatri s okolnih brda koja su držala jedinice Vojske RS-a i njihove pomagače.

Obnova Vijećnice trajala je 18 godina, a ponovno je otvorena 9. svibnja 2014. godine.

Rekonstrukcija je izvedena na temelju arhivskih dokumenata i fotografija, uz očuvanje autentičnih detalja interijera.

Svi dijelovi ove velebne građevine izgrađene u pseudomaorskom stilu, po uzoru na džamiju Kemala II u egipatskoj prijestolnici Kairu, rekonstruirani su na temelju dokumenata i fotografija stare Vijećnice. Dokumenti su pronađeni u kaptolskom arhivu u Zagrebu. Danas se u vijećnici Gradskog vijeća nalaze drvene klupe i govornica, a svi ukrasi na zidovima i stropu su autentični i ručno oslikani.

Među specifičnim detaljima unutar ove ljepotice su rubovi zidova koji su doista od zlata. Izrađene su posebnom tehnikom i premazane zlatnim listićima umočenim u boju, posebnim kistom od devine dlake.

Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica, iako je u njoj sve novo, i dalje odiše vremenom u kojem je nastala.

Osim što je sjedište Gradskog vijeća Sarajeva, Vijećnica je danas multimedijalni centar u kojem se održavaju koncerti, izložbe, konferencije i druga kulturna događanja.

Prvi projekt Vijećnice uradio je bosanskohercegovački i češki arhitekt Karlo Paržik, a kako se projekt nije svidio tadašnjem austrougarskom ministru Benjaminu Kallayu, izgradnja nove povjerena je Alexanderu Witteku. Kao uzor Witteku je poslužila džamija Kemala II., zbog čega je dvaput otišao u Kairo. Nakon Witekove smrti, dovršetak projekta 1894. godine povjeren je Ćirilu M. Ivekoviću.

Zajedno s razvojem i razradom projekta, gradnja je nastavljena od 1892. do 1894. godine, a službena uporaba započela je 1896. godine.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je 2006. godine proglasilo Vijećnicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.