Neradna nedjeljna farsa: Ništa od olakšica za male trgovine u kojima bi vlasnici radili nedjeljom

Iako predstavljana kao pobjeda za radnička prava, neradna nedjelja u Federaciji BiH od studenoga 2024. godine nije ispunila očekivanja vlasti, a rigidna zabrana natjerala je lokalne zajednice i male poduzetnike da snose ekonomske posljedice.

Zbog odbijanja inicijativa o radu OPG-ova i neopravdanog odbijanja izuzeća za turistička središta poput Visokog, Sarajeva, odnosno Baščaršije, Mostara i Neuma, promet se odlijeva prema drugim bh. entiteta i na benzinske crpke, dok domaći trgovci isplate.

Mijenjaju se navike kupaca, ali i poslovanje trgovačkih centara.

Dok radnici slave pravo na godišnji odmor, nadležni balansiraju između zakona i potreba turističkih središta.

Iako je prije nekoliko mjeseci Federalno ministarstvo trgovine razmatralo inicijativu kojom bi se uvela važna izmjena zakona o neradnoj nedjelji u trgovini, sve je ostalo samo “mrtvo slovo na papiru”.

Ključna ideja ovog prijedloga bila je omogućiti rad nedjeljom isključivo malim, samostalnim trgovinama (obiteljskim obrtima), uz jedan strogi uvjet, a to je da nedjeljom radi vlasnik, a ne zaposlenik.

No, iz Ministarstva trgovine FBiH kazali su za Faktor da od tog prijedloga nema ništa, jer on nije ni stigao do Vlade Federacije BiH.

– Neradna nedjelja definitivno ostaje na snazi ​​kao i do sada, au petak će Ministarstvo imati sastanak sa sindikatom, tu se ništa neće promijeniti – rekli su iz resornog ministarstva.

Zakon je vrlo jasan o tome tko mora držati vrata zaključana.

Većina prodajnih objekata u Federaciji BiH ne smije raditi nedjeljom, što se prije svega odnosi na velike trgovačke centre, supermarkete, manje kvartovske trgovine mješovitom robom, kao i trgovine odjećom, opremom i namještajem.

Sindikat Federacije BiH najglasniji je zagovornik prava na slobodnu radnu nedjelju, Vlada Federacije BiH se, kako ekonomisti stalno ističu, “preračunala”, sada će teško nešto promijeniti jer sindikat to neće dopustiti.

Prema stavu Sindkata, radnici u trgovini su godinama iscrpljeni, a neradna nedjelja je ključni korak ka očuvanju radne snage koja sve više napušta zemlju.

Najviše trpe mali trgovci, jer kako su i sami više puta izjavili, zbog neradne nedjelje gube veliki promet.

I poslodavci su bili podijeljeni jer im je glavni argument bio strah od gubitka prometa u korist benzinskih pumpi ili trgovina u entitetu RS gdje zabrana ne važi univerzalno.

Poslodavci u turističkim regijama i dalje inzistiraju na većoj fleksibilnosti, tvrdeći da se tijekom ljetne sezone i godišnjih odmora gube značajni prihodi koje strani turisti ostavljaju u trgovačkim centrima.

Rad smiju drogerije i objekti koji su registrirani za 24-satni rad, pa je takvih trgovina u posljednje vrijeme sve više.

Najveći izazov novom zakonu predstavljale su općine koje žive od turizma, iako je veliki broj općina i gradova u Federaciji tražio izuzeće, Vlada FBiH i Ministarstvo to nisu odobrili, pa je Orašje i dalje jedina općina u Federaciji BiH koja je izuzeta od pravila nerada nedjeljom.

Sarajevo, Konjic, Mostar, Visoko, Neum, nisu bili izuzeti.

Za one koji se odluče oglušiti o pravila, inspekcije su na terenu, a propisane kazne za pravna lica dosežu i 15.000 KM.

I dok Federacija BiH polako usvaja ovaj novi društveni standard, situacija u Republici Srpskoj ostaje neujednačena, jer odluku o radnom vremenu i dalje donosi svaka lokalna zajednica zasebno.