Južna plinska interkonekcija dobila je “zeleno svjetlo” u Domu naroda Federacije

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska dobio je danas podršku u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Zakon je usvojen sa 61 glasom za, jednim suzdržanim i tri protiv.

Delegati su na hitnoj sjednici raspravljali o plinskoj diverzifikaciji i složili se da je, bez obzira na nedorečenosti, ovaj zakon važan.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio je prošlog tjedna izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji.

Riječ je o izmjenama postojećeg zakona koje je Federalna vlada uputila u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Zastupnički dom prihvatio je ovaj akt na izvanrednoj sjednici održanoj 8. travnja, a da bi zakon stupio na snagu potrebno ga je potvrditi i Dom naroda u identičnom tekstu.

Iz Vlade Federacije BiH ističu da je Južna plinska interkonekcija jedan od ključnih projekata za dugoročnu energetsku stabilnost, posebice u kontekstu najava iz Europske unije o prestanku isporuka ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.

Prema predloženim izmjenama, glavna trasa plinovoda ostaje nepromijenjena, ali se uvode novi plinski krakovi, uključujući i pravac od Kladnja do Tuzle. Time bi se omogućio početak plinofikacije industrijskih zona Federacije Bosne i Hercegovine, kao i povezivanje s Termoelektranom Tuzla.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je izjavio da je prvi put u tekstu zakona uvršteno ime investitora – američke kompanije. U važećem zakonu ulogu investitora i transportera imala je domaća tvrtka BH Gas, ali realizacija projekta još nije počela.

Kako je pojasnio Lakić, novi zakon temelji se na činjenici da su potencijalni partneri iskazali spremnost da ulažu i financiraju izgradnju plinovoda, što je ocijenjeno kao interes Federacije BiH.

Zakon predviđa i sklapanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, a resorno ministarstvo već radi na definiranju ključnih elemenata tog ugovora, s naglaskom na zaštiti interesa Federacije.

Naglašeno je da ovim promjenama BH Gas ne gubi svoju ulogu – tvrtka ostaje transporter u postojećem sustavu, s planovima za razvoj zapadnog i sjevernog plinskog pravca. Novi pravac prema Tuzli označen je kao početak sjeverne gasifikacije.

Prema tekstu zakona, planirana je izgradnja plinovoda na pravcima Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, te Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s nekoliko krakova za Livno, Gornji i Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, kao i dodatni pravac Kladanj – Tuzla.

Ranije je potvrđeno da će opskrba plinom ići sa zapada, preko Republike Hrvatske, s kojom će biti potrebno sklopiti odgovarajući međudržavni ugovor.

Vlada FBiH usvojila je 14. siječnja informaciju resornog ministarstva u kojoj je definiran investitor i potreba otpočinjanja projekta, dok je Nacrt zakona utvrđen 25. ožujka.

Predsjedavajući Kluba Hrvata u Domu naroda Damir Džeba (HDZBiH) izjavio je kako unutar tog kluba postoji jednoglasna podrška izmjenama zakona.

S druge strane, delegat Emir Dautović (NSZ) ocijenio je da je usvajanje zakona svojevrstan poraz domaćih institucija.

– Ovo je poraz svih nas koji sjedimo u saborskim klupama jer dobivamo upute što nam je činiti. Međutim, Europska unija će podržati zakon. Smatram da ulazak američkog kapitala predstavlja dodatnu sigurnost za Bosnu i Hercegovinu – kazao je Dautović.

Predsjednik Kluba Bošnjaka Muamer Zukić (SDA) istaknuo je kako je riječ o najvećem energetskom projektu u državi.

– Riječ je o strateški važnom projektu koji nas povezuje sa zapadnim energetskim sustavom i jača odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Iako su se nakon temeljnog zakona pojavila određena pitanja i dileme, dobili smo odgovore od Vlade i odlučili smo podržati izmjene – kazao je Zukić.

Dodao je da će se ključna pitanja precizirati kroz ugovor s investitorom, posebice kada je riječ o zaštiti državne imovine.

– Ne smije biti greške i jasno nam je rečeno da ovaj zakon ne zadire u pitanje državne imovine – naglasio je Zukić.

Podršku projektu dala je i predsjednica Kluba srpskog naroda Vesna Saradžić (SDP), istakavši da je riječ o projektu od značaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a ne samo za Federaciju.

– To je važno u kontekstu odnosa BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i za ukupnu energetsku sigurnost – kazao je Saradžić.

Delegatica Aida Obuća (SDA) istaknula je potrebu ravnomjernije plinofikacije Federacije.

– Poseban fokus ne treba biti samo na Tuzlanskom kantonu. Jednako je važno planirati plinofikaciju Bosansko-podrinjskog i Unsko-sanskog kantona. U tom slučaju ćete imati podršku svih izaslanika koji predstavljaju građane Federacije – kazao je Obuća.

Vibor Handžić (NS), izaslanik, kazao je kako nema velike filozofije i znamo kakvu odluku moramo donijeti, ovdje je pitanje hoće li Federacija BiH imati plin 1. siječnja 2028. godine.

– Ne znam kojim redom je ovo tekst zakona o kojem Dom naroda FBiH raspravlja i da nismo ni milimetar odmakli u realizaciji projekta. Bez obzira na sve, čini se da je realizacija projekta izvjesnija ovim zakonom koji donosimo – rekao je Handžić.

Dodao je da postoje i druge dileme vezane za pitanje državne imovine te da je jasno da se u tekstu ovog zakona ne spominje državna imovina, već da je sva imovina vezana za kantone i FBiH.

– Kada odvagamo, s jedne strane, potrebu za energetskom sigurnošću, a s druge strane neke anomalije u zakonu, nema dileme koja strana prevagne, da nam je prioritet osigurati energetsku stabilnost FBiH – kazao je Handžić.

Izaslanik Mehmed Memišević (SDA) pitao je koliko je i je li ugrožena “sjeverna interkonekcija” s obzirom na to da je riječ o plinovodu koji bi povezivao Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom preko Županje, Orašja i Brčkog.