Fidan: Vidimo da bi Izrael mogao pokušati označiti Tursku kao novog protivnika nakon Irana

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan upozorio je u ponedjeljak da bi vojni pristupi osiguravanju ključnih globalnih pomorskih putova bili vrlo složeni i pozvao na diplomaciju kako bi se osigurala neometana pomorska trgovina kroz Hormuški tjesnac, kritičnu energetsku točku.

Hakan Fidan govorio je na editorijalu u organizaciji agencije Anadolija u Ankari, gdje je iznio stavove Turske o nekoliko regionalnih žarišta.

Fidan je naglasio važnost održavanja otvorenih međunarodnih pomorskih ruta usred rastućih napetosti u Zaljevu.

– Ono što cijeli svijet želi je da međunarodni tranzit ostane slobodan i nesmetan – rekao je.

Upozorio je da se stabilnost na plovnom putu ne može postići prisilnim mjerama.

– Naš stav je da ga ponovno otvorimo mirnim putem. Mnogo je poteškoća u interveniranju ovdje s međunarodnim oružanim mirovnim snagama – rekao je.

Tijekom programa, Fidan je opisao tjesnac kao vitalni koridor za globalne tokove energije, koji čini otprilike 20-25 posto izvoza nafte i plina, te je naglasio njegovu važnost za petrokemiju, gnojiva, farmaceutske proizvode i globalne opskrbne lance.

Fidan je upozorio da bi poremećaji u pomorskom tranzitu imali široke posljedice izvan energetskih tržišta, utječući na sigurnost hrane, logistiku i industrijsku proizvodnju diljem svijeta.

Ustvrdio je da globalni akteri – uključujući zemlje uvoznice energije u Aziji i Europi – imaju zajednički interes da trasa ostane otvorena, naglašavajući da bi slobodan prolaz trebao ostati vodeći princip.

Također je rekao da se raspravlja o prijedlozima europskih aktera i drugih za međunarodni mehanizam za osiguranje plovnih putova, ali je upozorio da nijedno rješenje ne bi trebalo ovisiti o izravnoj uključenosti u eskalaciju sukoba.

Fidan se osvrnuo na rasprave vezane uz pristup američkog predsjednika Donalda Trumpa uspostavi međunarodnih zaštitnih snaga, dodavši da neke europske zemlje oklijevaju sudjelovati u takvim inicijativama.

Što se tiče pozicije Irana u mogućim pregovorima, rekao je da ne očekuje zapreke slobodnom prolazu:

– Ne vidim nikakav problem oko slobodnog prolaza. Kada se steknu potrebni uvjeti, neće biti problema.

Upozorio je da je tanka linija između osiguravanja pomorske sigurnosti i upuštanja u širu konfrontaciju s Iranom, dodajući:

– Nijedna zemlja ne želi biti dio rata protiv Irana. I Europljani su to otvoreno rekli.

Stav Turske je, ponovio je, držati se podalje od sukoba, dok u isto vrijeme diplomatski pridonosi da tjesnac ostane otvoren, u skladu s politikom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

– Hormuški tjesnac je zapravo najvažniji primjer koji pokazuje da rat nije regionalni rat, već rat s globalnim implikacijama – rekao je.

Turski ministar je rekao da bi svaki poremećaj utjecao ne samo na energetiku, već i na petrokemijske opskrbne lance koji pokreću globalnu industrijsku proizvodnju, upozoravajući na rasprostranjeni slom logističkih i proizvodnih mreža.

Fidan je rekao da Turska doprinosi kroz diplomaciju i da nije uvelike ovisna o Hormuškom tjesnacu za vlastitu opskrbu energijom, iako se globalni cjenovni šokovi osjećaju neizravno.

Upozorio je da bi dugotrajni prekidi mogli utjecati na globalne cijene energije i sigurnost opskrbe diljem Europe i azijsko-pacifičke regije, podsjećajući na slične učinke prelijevanja nakon rusko-ukrajinskog rata.

Također je upozorio da bi složene krize mogle izazvati šire humanitarne posljedice, uključujući potencijalnu nesigurnost hrane koja bi pogađala desetke milijuna ljudi u dijelovima Afrike.

Fidan je rekao da nedavni kontakti između SAD-a i Irana odražavaju pregovaračke pozicije u ranoj fazi koje su tipično maksimalističke, ali je izrazio oprezni optimizam u pogledu nastavka dijaloga:

– Početni stavovi uvijek su pomalo maksimalistički. Kasnije, uz podršku medijatora, stranke se pokušavaju naći na zajedničkoj točki. Sve dok postoji istinska namjera da se postigne primirje, održavajte ga i učinite ga trajnim. Ono što trenutno vidim je da su obje strane iskrene u vezi s prekidom vatre i svjesne potrebe za njim.

Također je komentirao regionalni stav Izraela, rekavši:

– Vidimo da Izrael može pokušati označiti Tursku kao novog protivnika nakon Irana, jer ne može postojati bez neprijatelja.

Rekao je da posrednici rade na premošćivanju razlika, dok se razgovori o mogućim rokovima i okvirima za privremeno primirje nastavljaju.

Fidan je istaknuo da konačni dogovor unutar 15 dana ne bi bio tehnički realan, dodavši da bi pregovori mogli trajati 45 do 60 dana ako se napredak nastavi.

– Ako se pitanje nuklearnog programa pretvori u pristup “sve ili ništa”, posebno u odnosu na obogaćivanje, mislim da bismo tu mogli naići na ozbiljnu prepreku – rekao je, istaknuvši da diplomatski kanali ostaju aktivni kako bi se prevladale ključne prepreke.

Također se osvrnuo na sastanke koji su uključivali predstavnike SAD-a i Irana u Islamabadu, rekavši da je Turska ostala u kontaktu s relevantnim stranama tijekom cijelog procesa i procjenjuje moguće doprinose tamo gdje pregovori zapnu.

Fidan je upozorio da izraelsko regionalno stajalište nastavlja povećavati rizike od nestabilnosti, posebice u Siriji i Libanonu.

Rekao je da bi tekući događaji mogli stvoriti dugoročnu nestabilnost čak i ako neke akcije budu privremeno odgođene zbog drugih regionalnih sukoba.

Fidan je također rekao da akcije Izraela u Libanonu podsjećaju na one u Gazi, optuživši ga za uništavanje stambenih objekata i infrastrukture u “kampanji depopulacije”, te upozorio da bi takva dinamika mogla eskalirati u širi regionalni sukob.

Rekao je da Izrael teži teritorijalnom širenju pod izlikom sigurnosti.

Fidan je također rekao da su očekivanja za razoružanje Hezbollaha nerealna s obzirom na unutarnju ravnotežu Libanona i naglasio da svako rješenje mora biti nacionalno uključivo.

Također je opisao situaciju u Siriji kao veliki sigurnosni problem za Tursku.

– U Siriji vidimo veliki problem. Ovo je ozbiljan rizik za nas – rekao je govoreći o izraelskim napadima.

Dodao je da bi trenutna usredotočenost Izraela na sukob s Iranom mogla odgoditi, ali ne i isključiti, njegove buduće poteze u Siriji.

– Zbog rata koji je u tijeku u Iranu, on ne radi neke stvari (protiv Sirije), ali to ne znači da neće. Može djelovati kada to uvjeti dopuste – rekao je.

Fidan je također rekao da Turska održava intenzivne diplomatske kontakte i da je zemlja ostala relativno izolirana unatoč regionalnim previranjima, uz stalnu humanitarnu potporu i protok izbjeglica između Sirije i Libanona.

Napomenuo je da su u tijeku razgovori o unutarnjoj političkoj i sigurnosnoj strukturi Sirije, uključujući integracijske napore koji uključuju okvir SDF-a, dodajući da je postignut napredak, ali ključna pitanja ostaju neriješena.

Fidan je rekao da je Sirija uključena u aktivnu diplomaciju s nekoliko međunarodnih aktera i naglasio da Turska pozorno prati razvoj događaja zbog sigurnosnih implikacija.

Naglasio je da bi buduće upravljanje Sirijom trebalo biti uključivo i podržavati obnovu, ekonomski oporavak i povratak raseljenog stanovništva.

Ministar je dodao da se Turska priprema za sve scenarije vezane uz potencijalne rizike koji proizlaze iz izraelske politike u Siriji, nazvavši je kritičnim strateškim područjem.

Fidan je također kritizirao formate regionalne suradnje koji uključuju Grčku, administraciju ciparskih Grka i Izrael, tvrdeći da oni pogoršavaju napetosti umjesto da ih ublažavaju.

– Njihova suradnja ne donosi više povjerenja, ona donosi više nepovjerenja. To donosi više problema i rat – rekao je.

Fidan je rekao da se napori za prekid vatre u Gazi nastavljaju unatoč velikim preprekama, ističući da diplomatski angažman ostaje aktivan s regionalnim partnerima, uključujući Egipat i UN.

Rekao je da je u tijeku rad na prijelazu iz prve faze mirovnog procesa u Gazi u sljedeću fazu, ali je naglasio da su ključna neriješena pitanja – posebice aranžmani upravljanja – ostala blokirana.

Fidan je rekao da se zemlje Bliskog istoka trebaju posvetiti međusobnom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i sigurnosti unutar pakta regionalne sigurnosti.

Fidan je podsjetio na ranije inicijative za regionalnu energetsku suradnju, uključujući predložene projekte cjevovoda za izvoz nafte i plina koji povezuju proizvođače iz Zaljeva s Turskom i europskim tržištima.

Rekao je da bi takvi projekti povezivanja mogli smanjiti strateški pritisak na uska grla poput Hormuza i ojačati regionalnu međuovisnost, ali je primijetio da su nestabilnost u Siriji i šire geopolitičke napetosti odgodile napredak.

Dodao je kako će budući projekti regionalne integracije vjerojatno ponovno dobiti zamah, a očekuje se da će Turska igrati središnju ulogu u energetskom tranzitu i razvoju infrastrukture.

Fidan je rekao da su zaljevske zemlje počele ponovno procjenjivati ​​svoje sigurnosne pretpostavke nakon nedavnih regionalnih šokova, uključujući raketne napade i eskalaciju napetosti.

Sugerirao je da oslanjanje samo na vanjska sigurnosna jamstva više nije dovoljno i da su regionalne države sve više zainteresirane za strukturirane sigurnosne okvire.

Istaknuo je i sve veću obrambenu suradnju s Turskom, posebice u području bespilotnih sustava i suradnje u obrambenoj industriji.

Fidan je kazao kako bi NATO trebao iskoristiti nadolazeći summit u Ankari za produbljivanje institucionalne koordinacije, dodajući da bi to mogao biti najvažniji summit u povijesti saveza.

Turska mora igrati ozbiljnu ulogu kao ključni akter u oblikovanju stavova, izgradnji sustava i provedbi europskog sigurnosnog okvira, posebno u razdoblju kada se razvija transatlantska ravnoteža, rekao je Fidan.

Kazao je i da bi zemlje NATO-a predstojeći summit u Ankari trebale vidjeti kao priliku za sistematiziranje odnosa NATO-a i SAD-a.

Naglasio je da Turska sada djeluje kao proaktivan sigurnosni i diplomatski akter u više regija, uključujući Bliski istok, Kavkaz, Balkan, Crno more i Afriku.

Fidan je zaključio ističući nadolazeći Diplomatski forum u Antaliji, rekavši da će okupiti globalne aktere iz više regija kako bi razgovarali o sukobima i okvirima za suradnju.

Rekao je da forum pruža rijetku platformu na kojoj se raspravlja o regionalnim pitanjima izvan europocentričnog okvira, dodajući da se očekuje povećanje sudjelovanja ove godine.