Dom naroda FBiH sutra o Južnoj interkonekciji, hoće li Vlada FBiH dobiti “zeleno svjetlo”

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sutra će na hitnoj sjednici razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”, koji je prošlog tjedna usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada Federacije BiH predlaže Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu „Interkonekcija Jug Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ razmotri i usvoji po hitnom postupku.

Razlog podnošenja ovog prijedloga Vlada je obrazložila potrebom hitnog usklađivanja postojećeg zakonskog okvira s aktualnim energetskim, gospodarskim i strateškim interesima Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

Iz Vlade ističu da su predložene izmjene usmjerene na poboljšanje pravnog i institucionalnog okvira za provedbu projekta Južne interkonekcije, koji je jedan od ključnih infrastrukturnih i strateških projekata u području energetike.

– Realizacija projekta Južne interkonekcije od posebnog je značaja za jačanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine, diverzifikaciju izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom, unapređenje regionalne energetske suradnje, kao i usklađivanje energetskih politika i standarda Europske unije.

Hitni postupak je opravdan jer se predloženim izmjenama ne mijenjaju temeljna načela postojećeg zakona, već se žele precizirati pojedine odredbe, otkloniti uočene nedostatke u primjeni zakona, te stvoriti učinkovitiji pravni okvir za provedbu projekata.

Imajući u vidu sve navedeno, predlaže se Parlamentu Federacije BiH da prihvati ovaj zahtjev i omogući razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” po hitnom postupku, bez nacrta zakona – stoji u obrazloženju Vlade FBiH za hitni postupak.

Muamer Zukić, predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kazao je za Faktor da je sjednica Kluba sutra i da će tada imati zvaničan stav, ali da je jasno da će podržati ovaj zakonski prijedlog s obzirom na to da su prijedlog podržali i zastupnici iz istih stranaka kao i delegati u Klubu Bošnjaka.

– Već smo podržali ovaj zakon. Smatramo da je suradnja SAD-a dobra kada je u pitanju energija, ali i geopolitika. Najvažniji dokument je ugovor koji će potpisati Vlada FBiH, ali “vrag je u detaljima”. Tijekom prošlotjedne rasprave zastupnici su već otklonili neke naše dileme. Vidjet ćemo – kazao je Zukić i dodao da će i on sigurno tražiti parlamentarni nadzor kada se bude radio ugovor koji Vlada treba potpisati s investitorima.

Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network također su priopćili kako su pozvali Dom naroda Parlamenta Federacije BiH da odbaci izmjene i dopune Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji s Hrvatskom, upozoravajući da je riječ o štetnom projektu koji se donosi po hitnom postupku, bez javne rasprave i uz ozbiljne pravne i financijske rizike za BiH.

Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH izjavila je kako je jasno da se jedna od krucijalnih odluka o budućnosti energetskog sektora u BiH donosi ishitreno, pod ogromnim političkim pritiskom fosilnog lobija američke administracije, uz potpuno ignoriranje zakona BiH.

– Da se poštuje Zakon o koncesijama, ova američka tvrtka bez ikakvih referenci ne bi mogla dobiti posao jer nema iskustva u tom sektoru. Prijedlog zakona preskače sva ključna pitanja i ostavlja ih naknadnom dogovoru između Vlade Federacije i američke kompanije. Politički osjetljiv projekt predan je nekompetentnoj firmi bez ikakvih obaveza prema Bosni i Hercegovini – zaključuje Kreševljaković.

Pippa Gallop iz mreže Bankwatch istaknula je da Federalna vlada govori o privatnom investitoru kao da će BiH plinovod dobiti besplatno.

– Ali to ne ide tako. Ovako ili onako, kroz visoke račune za energiju, kreditna jamstva ili ugovore o plaćanju zakupa kapaciteta po principu “puno u bescijenje”, građani u Federaciji BiH će na kraju platiti troškove ovog projekta. Koliko sve to zapravo košta, još nitko ne zna jer će se cijena i uvjeti dogovarati iza zatvorenih vrata bez odobrenja Sabora – kaže Galop.