Bugojno predlaže policijski nadzor nad komentarima na društvenim mrežama

Ministar prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona Amir Šečibović najavio je da će Bugojno, po uzoru na Kakanj, donijeti Odluku o javnom redu i miru kojom će policijskim službenicima biti omogućeno kažnjavanje za vrijeđanje i uznemiravanje putem društvenih mreža. Novinari i medijski stručnjaci strahuju da će to dovesti do zloporaba i cenzure kritičkih glasova.

Prije više od godinu dana na sjednici Općinskog vijeća Kakanj jednoglasno je usvojena Odluka o javnom redu i miru kojom se kažnjavaju prijetnje, vrijeđanje, omalovažavanje, nepristojno i drsko ponašanje ili drugi oblici uznemiravanja građana ili službenih osoba na javnim mjestima ili društvenim mrežama, te putem e-maila i SMS poruka. Ovom odlukom dane su ovlasti policiji, čiji su službenici počeli izdavati prekršajne naloge, no oni su za Detektor potvrdili da nemaju poseban pravilnik o ponašanju niti metodologiju.

Amir Šečibović, ministar za prostorno uređenje, građenje, zaštitu okoliša, povratak i stambena pitanja Srednjobosanskog kantona, napisao je na svom Facebook profilu da je Bugojno specifično i zatrovano mržnjom političara, te da pokreće inicijativu da Općinsko vijeće izmijeni zakon poput Kaknja.

– A ja ću se baviti kantonom da se promijene zakoni i da svi koji prelaze granicu na javnom prostoru snose odgovornost – stoji u najavi.

Ministar Šečibović nije odgovarao na poruke i pozive novinara Detektora, iako je naveo da u Bugojnu rukovodioci samostalno mijenjaju propise, bez suglasnosti Vijeća, te da se to događa bez ikakvih posljedica.

Kantoni u Federaciji BiH imaju svoje zakone o javnom redu i miru. Općinske i gradske vlasti mogu same donositi odluke o javnom redu i miru pozivajući se na Zakon o osnovama lokalne samouprave u FBiH, a temeljem tih ovlasti pojedine općine posljednjih godina pokušavaju proširiti definiciju “javnog mjesta” na društvene mreže i internet.

Sugovornici Detektora upozoravaju da lokalne zajednice nemaju ovlasti redefinirati pojam javnog mjesta mimo viših pravnih akata, niti ograničavati slobodu izražavanja na način koji bi mogao biti suprotan međunarodnim standardima. Zbog toga su odluke koje internetski prostor tretiraju kao javno mjesto izazvale brojne kritike i upozorenja da bi mogle otvoriti prostor za selektivno kažnjavanje građana, novinara i političkih neistomišljenika.

Feđa Kulenović, viši asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kaže da bi bilo puno bolje da općine i gradovi ulažu u programe koji će građane pripremati za budućnost, nudeći im informatičku i medijsku pismenost, kao i programe pismenosti AI. Ukoliko se, kako kaže, usvoje besmislene, retrogradne i restriktivne odredbe u Bugojnu, ministar Šečibović i drugi dužnosnici bi vrlo lako mogli biti sankcionirani zbog svojih funkcija koje itekako uznemiravaju građane i time narušavaju javni red i mir.

– Ovakva nastojanja da se uredi javni prostor i sloboda izražavanja samo dodatno guše manjinske glasove u svim sredinama i nikako ne rješavaju “problem” vrijeđanja, na što svatko od nas svakako ima pravo – pojašnjava Kulenović.

Koordinatorica javnih politika u Udruženju građana “Zašto ne” Maida Ćulahović kazala je da će, ukoliko se u Bugojnu donese odluka po uzoru na Kakanj, sigurno da će postati model i za druge lokalne zajednice.

Pojašnjava da je evidentan trend kopiranja restriktivnih rješenja i uvođenja sankcija protiv “neprihvatljivog” govora u online prostoru na lokalnim razinama.

– Sigurniji i odgovorniji internetski prostor ne može se postići površnim i parcijalnim rješenjima koja omogućavaju selektivnu i proizvoljnu primjenu, otvaraju vrata zloporabama i cenzuri te su stoga u izravnoj suprotnosti s međunarodnim standardima, ali i domaćim zakonskim okvirima koji štite slobodu izražavanja – rekla je Ćulahović.

Da su ove odluke u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i međunarodnim standardima koji jamče slobodu govora, smatra i Mirna Stanković Luković, koordinatorica linije za pomoć novinarima u Udruzi “BH novinari”.

Upozorava da izmjene općinskih odluka koje internetski prostor tretiraju kao “javno mjesto” pokazuju koliko se političke i društvene napetosti rješavaju represivnim, a ne sustavnim mjerama.

– Umjesto ozbiljne javne rasprave o digitalnim pravima, medijskoj pismenosti i postojećim mehanizmima zaštite od govora mržnje ili prijetnji, pribjegava se modelu koji policiji daje široke ovlasti da na sadržaje objavljene na internetu reagira kao da se radi o incidentu na ulici ili fizičkom narušavanju javnog reda i mira – objasnila je Stanković Luković.

Posebno je, kaže, zabrinjavajuće što općinska vijeća takve odluke donose bez znanja ministarstava unutarnjih poslova, te da o takvim promjenama saznaju iz biltena koje dobivaju od policijskih uprava.

– Mogućnost zlouporabe i pokretanja prekršajnog postupka protiv osoba koje putem društvenih mreža iznose mišljenja ili kritičke stavove o radu javnih dužnosnika – rekla je Stanković Luković.

Slične odluke donosile su se i u vrijeme pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini, podsjeća Borka Rudić, generalna tajnica Udruge “BH novinari”.

– Institucija pučkog pravobranitelja tada je reagirala na dvije takve odluke jer su smatrali da je riječ o ograničavanju prava na slobodu izražavanja, iako izvanredne okolnosti daju mogućnost lokalnim vlastima da donose odluke koje će biti u širem interesu svih građana – podsjetila je Rudić.

Kaže da bi, ako se ova praksa nastavi, BiH mogla imati sve više zakona i odluka koje ograničavaju prava i slobode novinara i medija. Dodaje da se pritom ne rješavaju stvarni problemi koji u BiH nisu adekvatno regulirani, uključujući online medije i odgovornost društvenih mreža.

Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH kazao je kako ovakvi postupci predstavljaju nastavak negativnih tendencija u cijeloj BiH koje idu u smjeru suzbijanja kritičkog mišljenja i javne kritike.

– Zaista se bojimo cenzure koju će provoditi ovakva država s ovom razinom korupcije, s ovakvom političkom kulturom, s ovim tendencijama koje već godinama idu u smjeru uspostavljanja sve veće kontrole nad neovisnim institucijama i neovisnim medijima, a koje dovode do gušenja kritičkih glasova – rekao je Traljić.

Podsjeća da je kleveta u Republici Srpskoj sadržana u Kaznenom zakonu, što ostavlja mogućnost, kako kaže, pravosuđu, koje je pod političkom kontrolom, da proganja ljude zbog iznošenja mišljenja na društvenim mrežama ili bilo gdje u javnosti.

Ćulahović navodi da ovakve inicijative dolaze kao pokušaji rješavanja problema koji itekako postoji u online prostoru u BiH, ali se pristupa uz potpuno nerazumijevanje ovog problema koji je mnogo kompleksniji i slojevitiji.

Stanković Luković napominje da se uređenje digitalnog prostora mora regulirati jasnim i preciznim zakonima, uz poštivanje svih standarda, ali ne lokalnim odlukama koje mogu ostavljati prostor za proizvoljne policijske ocjene o tome što je “uvredljiv”, “uznemirujući” ili “neprimjeren” sadržaj.

– U demokratskom društvu granica između zaštite javnog reda i mira i zaštite slobode govora mora biti postavljena vrlo pažljivo, jer se inače lako može dogoditi da kritika vlasti, satira ili oštra politička rasprava budu tretirani kao prekršaj – naglašava Stanković Luković.