Bećirovićeve tvrdnje da smo spremni za NATO su klasična predizborna pjesma: Odakle nam 800 milijuna KM za obranu?

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić boravili su ovog tjedna u Bruxellesu u NATO-u, gdje je Bećirović rekao da su ispunjeni i formalni i suštinski uvjeti za upućivanje poziva za članstvo.

S druge strane, iz NATO-a su poručili da od BiH očekuju dupla izdvajanja za obranu, točnije da se izdvajanja za Oružane snage BiH sa sadašnjih 0,9 posto povećaju na 1,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je s oko 400 milijuna KM na 800 milijuna KM. Pritom najveći dio odlazi na plaće, naknade i ostale tekuće troškove.

Riječ je o iznosu koji, najblaže rečeno, nije realno očekivati ​​u skorije vrijeme, pogotovo ako se uzme u obzir da ovogodišnji proračun institucija BiH još nije dostupan, ali njegov okvir iznosi oko 1,58 milijardi KM i manje-više je isti kao i prošlogodišnji proračun.

Pa o kakvom je ispunjenju uvjeta riječ?

Komentar poruka članova Predsjedništva BiH iz Bruxellesa, prvenstveno Bećirovića, te koliko smo zapravo na NATO putu, pitali smo vojnopolitičkog analitičara Hamzu Višću.

– To je klasična predizborna pjesma u kojoj se želi poručiti da ponovljeni dolasci u Bruxelles donose neke rezultate. Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete. U NATO se ne može ući preko reda. Nismo napravili nikakav napredak prema NATO-u u zadnjih 20 godina. Oružane snage BiH bile su korisne NATO-u u sudjelovanju u mirovnim operacijama i to je svijetla točka, taj ljudski potencijal koji se rasipa. Tisuću ljudi je nestalo – istaknuo je Višća.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina ni sa 1,8 posto BDP-a, odnosno ni s tom dvostrukom brojkom, koju ćemo teško dostići, ne može nadoknaditi zaostatak u tehničkom i svakom drugom smislu.

– To kad je vojska u pitanju. Ali Bosna i Hercegovina ulazi u NATO koji mora stvoriti sustav, pravni i svaki drugi. Za NATO je nepoželjan sustav odlučivanja u kojem se mogu blokirati zakonodavna tijela – rekao je Višća.

Dodao je da NATO ne zanima hoće li Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD) blokirati (Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH), već ih zanima jedna adresa.

Šerif Špago, član Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH, čija je struka upravo obrana i sigurnost, istaknuo je kako je pitanje članstva BiH jedno od najvažnijih, prije svega sigurnosnih, a potom i političkih pitanja za državu BiH.

– Najveći broj građana BiH koji vole svoju domovinu s oduševljenjem bi pozdravio poziv za članstvo u NATO-u, bez obzira da li je to u mandatu ove vlade, i završetak tog procesa, što bi značilo punopravno članstvo u NATO-u, čime bi BiH dobila potpunu sigurnosnu zaštitu, a iskustva drugih zemalja nam govore da bi uz sigurnosni kišobran NATO-a došle investicije i ekonomski oporavak naše zemlje. Punopravnim članstvom u NATO-u ispunio bi se jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva koji su državna tijela definirala u ranijem razdoblju – rekao je Špago.

No, kazao je, je li Bećirovićeva poruka samo predizborna poruka, saznat ćemo vrlo brzo kada Predsjedništvo BiH utvrdi i pošalje ovogodišnji proračun za institucije BiH, kada ćemo vidjeti hoće li i u kojem iznosu biti povećanja za obranu.

– Ono što je utvrdilo Fiskalno vijeće, čiji je član Nermin Nikšić (premijer FBiH i lider SDP-a, odakle je i Bećirović), u fiskalnom okviru za 2026. godinu ne garantira značajnija povećanja obrambenog proračuna, a pogotovo ne stopostotno povećanje kako to traži NATO. Tako da su poruke gospodina Bećirovića prvenstveno u svrhu predstojeće izborne kampanje – zaključio je Špago.