Alergija ili prehlada: Građani često brkaju simptome, liječnici upozoravaju na ključne razlike
Dolaskom proljeća i promjenjivog vremena sve više građana dolazi liječniku zbog simptoma poput kihanja, curenja nosa i kašlja. No, kako upozoravaju iz Hitne pomoći, mnogi ne znaju razlikovati sezonske alergije od prehlade, zbog čega često dolazi do pogrešnog liječenja.
Liječnici također savjetuju da ne uzimate lijekove na svoju ruku, jer terapija prehlade i alergije nije isto. Dok se prehlade liječe simptomatski odmorom i unosom tekućine, alergije često zahtijevaju antihistaminike i druge specifične terapije.
– U posljednje vrijeme imamo povećan broj pacijenata koji se žale na respiratorne probleme, ali u velikom broju slučajeva nije riječ o prehladi, već o alergijskim reakcijama – kaže dr. Zlatka Pintol iz sarajevske Hitne pomoći.
Razlike između prehlade i alergije
Iako se simptomi na prvi pogled mogu činiti sličnima, razlike su značajne.
Prehlada je virusna infekcija koja se najčešće javlja umorom, grloboljom, povišenom temperaturom i općom slabošću. Simptomi se razvijaju postupno i obično traju nekoliko dana do tjedan dana.
S druge strane, alergije nastaju kao reakcija organizma na pelud, prašinu ili druge alergene. Karakterizira ih intenzivno kihanje, svrbež očiju i nosa, suzenje očiju, ali bez povišene temperature. Simptomi mogu trajati tjednima ili čak mjesecima sve dok je osoba izložena alergenu.
Liječnici posebno ističu da je važno obratiti pozornost na trajanje i popratne simptome.
– Ako nema temperature, ali su prisutni svrbež i dugotrajno kihanje, riječ je o alergiji. U tom slučaju preporuča se izbjegavati alergene i posavjetovati se s liječnikom. Dakle, aktivacija alergije mora biti nakon kontakta s alergenom, na što je osoba alergična. Najčešće je to alergija na pelud, ambroziju, brezu, neku vrstu hrane, najčešće orašaste plodove – dodaje dr. Pintol.
Kada to prijaviti liječniku
Liječnici savjetuju da osobe koje prvi put imaju izražene simptome dođu na pregled, kako bi se utvrdio uzrok i propisala odgovarajuća terapija. Poznato je da u nekom trenutku života možete postati alergični na nešto na čemu nikada niste bili. Također, osobe s dijagnosticiranom alergijom trebaju se javiti liječniku u slučaju pogoršanja simptoma.
– Svako iznenadno gušenje znak je za uzbunu i razlog da hitno pozovete hitnu. Posljedice mogu biti katastrofalne. Također, u slučajevima kada se jave poteškoće s disanjem, stezanje u prsima ili izrazito jak kašalj – kaže za Faktor dr. Zlatka Pintol iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.
U sezoni cvatnje, kada je koncentracija peludi u zraku visoka, broj alergijskih reakcija dodatno raste, zbog čega liječnici apeliraju na građane da prate simptome i potraže stručnu pomoć.
Pravodobnom reakcijom mogu se spriječiti komplikacije i značajno ublažiti simptomi.
About The Author
