Obljetnice zločina nad više od 700 logoraša u Hadžićima: Polovina ubijenih nikada nije pronađena

Obilaskom pet spomen obilježja na mjestima nekadašnjih logora i skupom ispred Kulturno-sportsko-rekreacijskog centra (KSIRC) u nedjelju, 10. maja, bit će obilježena 34. godišnjica zločina nad logorašima u Hadžićima.

Priča Almin Dželilović, predsjednik Udruženja logoraša “Da se ne zaboravi i ne ponovi 92-95” Hadžići. Detektor da će se središnja manifestacija održati ispred Kulturno-športskog i rekreacijskog centra, gdje se nalazi spomen obilježje logorašima.

– Spomen obilježje koje svjedoči o blizu 715 civila koji su u ratu nezakonito lišeni slobode i zatočeni u pet logora na području općine Hadžići – kazao je Dželilović.

Podsjetio je da ova zatočeništva nisu bila jedina stradanja hadžićkih logoraša, jer ih je u lipnju 1992. godine organiziranim transportima blizu 300 prebačeno u kasarnu “Slaviša Vajner Čiča” u Lukavici. Nakon toga, dodao je Dželilović, 46 logoraša prebačeno je u logor “Kula”, a u oktobru 1992. godine njih oko 80 prebačeno je u logor “Planjina kuća” u Vogošći.

– U svim navedenim logorima ubijeno je 90 logoraša iz Hadžića. Imamo još četiri pojedinačna slučaja – jedan u Zvorniku, jedan u Kalinoviku u logoru “Barutni magacin”, jedan u logoru “KP dom Foča” u Foči i jedan u logoru “Dretelj” u Čapljini, što znači da su ubijena ukupno 94 logoraša iz Hadžića – kazao je.

Prema njegovim riječima, poražavajuća je činjenica da se od 94 ubijena još uvijek traga za tijelima 51 logoraša.

Dželilović je rekao da nisu zadovoljni radom Tužiteljstva BiH te da se postojeće presude uglavnom odnose na “obične ljude” koji nisu bili sastavni dio kriznih stožera koji su u to vrijeme donosili odluke i formirali navedene logore.

– Nismo zadovoljni dijelom zbog velikog protoka vremena, zbog velikog broja umrlih svjedoka. (…) Nećemo odustati. Ima još preživjelih svjedoka koji mogu svjedočiti, koji žele svjedočiti i nadam se da ćemo te stvari dovesti do kraja – pojasnio je.

Prema Detektorovoj Bazi pravomoćno utvrđenih činjenica, zločini počinjeni u Hadžićima tijekom 1992. godine navedeni su u haškim presudama bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotni zatvor i bivšem predsjedniku Skupštine RS-a Momčilu Krajišniku koji je osuđen na 20 godina. Biljana Plavšić je osuđena na 11 godina, po zapovjednoj odgovornosti.

Sud BiH osudio je Radeta Veselinovića na sedam i po godina zatvora za zločine počinjene u Hadžićima. Više predmeta procesuirano je u Kantonalnom sudu Sarajevo i Vrhovnom sudu Federacije, pa su tako za zločine u Hadžićima, između ostalih, Nemanja Jovičić osuđen na deset godina, Ratko Gašović na osam, Vlastimir Pušara na sedam godina, Boro Krsmanović na tri, a Momir Tomaš na 16 mjeseci.

Protiv Gorana Fifića, koji je prvostupanjskom presudom Kantonalnog suda u Sarajevu u prosincu 2025. godine osuđen na deset godina, u tijeku je postupak, a predmet je u žalbenoj fazi na Vrhovnom sudu Federacije. Protiv Zorana Gašovića vodi se postupak pred Višim sudom u Podgorici.