Egersi: Orbanovi modeli bliskih političkih saveza s Beogradom i Banjom Lukom bit će preispitani

Prema Zoltánu Egeresiju, istraživaču i sveučilišnom profesoru iz Budimpešte, izbor Pétera Magyara za premijera Mađarske predstavlja jednu od najznačajnijih političkih promjena u novijoj povijesti te zemlje. Kako ističe, rezultat je to koji označava kraj 16-godišnje vladavine Viktora Orbána, koji se dugo smatrao gotovo nepobjedivim, ali i početak duboke transformacije mađarskog političkog sustava.

Pokret koji je 2024. godine pokrenuo Péter Magyar uspio je, kako Egeresi navodi u razgovoru za Fenu, konsolidirati glasove širokog spektra nezadovoljnih građana, preuzeti značajan dio oporbenog biračkog tijela i mobilizirati mlađe birače, tradicionalno slabe izlaznosti.

Stranka TISZA uvjerljivo je pobijedila s 53 posto glasova i osvojila 141 mjesto u parlamentu, osiguravši dvotrećinsku većinu, najjači demokratski mandat u Mađarskoj od ranih 1990-ih.

S druge strane, dosadašnja vladajuća koalicija FIDESZ-KDNP osvojila je samo 52 mandata, dok je izvan dva dominantna bloka samo jedna radikalno desna stranka prešla izborni prag.

Takav raspored snaga, smatra Egeresi, otvara prostor za ustavne i institucionalne reforme i potencijalno sustavno resetiranje političkog poretka.

Stranka TISZA, iako ideološki pozicionirana kao desni centar i povezana s Europskom pučkom strankom, u praksi predstavlja široku anti-Orbánovu koaliciju.

– Očekivanja su usmjerena prema razbijanju koruptivnih mreža koje su prethodnih godina omogućile koncentraciju ekonomske i političke moći, kao i eventualnom povratu dijela državne imovine prenesene na politički povezane aktere. Takvi potezi mogli bi dugoročno oslabiti gospodarsku bazu FIDESZ-a, ali će istovremeno otvoriti i složene političke i pravne sporove – smatra Egeresi.

Smatra da nova Vlada s dvotrećinskom većinom ima kapacitet za duboke institucionalne promjene, uključujući i smjene politički imenovanih dužnosnika, od predsjednika Republike do članova Ustavnog suda.

Egeresi te promjene opisuje kao dio šireg procesa promjene režima.

Također, prema njegovim riječima, očekuje se snažnije uključivanje civilnog društva i marginaliziranih društvenih skupina u proces donošenja odluka.

– Ipak, ostaje ključno pitanje hoće li nova Vlada istovremeno jačati neovisnost institucija ili će koristiti široke ovlasti koje ima. U tom je kontekstu Péter Magyar najavio uvođenje ograničenja od dva mandata premijera – istaknuo je Egeresi.

Vjeruje da će među prvim zadacima nove vlade biti deblokada fondova Europske unije, koji su ranije bili zamrznuti zbog sporova između Bruxellesa i Orbánove administracije. Prema Egeresijevim riječima, Europska komisija pokazuje veću otvorenost za suradnju, no vremenski okvir ostaje ograničen.

– Istovremeno, Vlada će nastojati dodatno ojačati proeuropski kurs koji odražava dominantno raspoloženje mađarskog društva. Jedno od ključnih pitanja bit će povrat ranije prenesene državne imovine, što bi moglo izazvati ozbiljne političke i pravne rasprave – naglasio je profesor.

Nova vlada najavila je tržišno orijentiranu gospodarsku politiku i ambiciju ulaska u eurozonu, što, kako ocjenjuje Egersi, zahtijeva stabilan fiskalni i monetarni okvir.

– Nedavno jačanje mađarske valute tržište tumači kao signal očekivanja stabilnije ekonomske politike. Gospodarski program ima ambiciju podići životni standard i podržati najsiromašnije slojeve, no fiskalna ograničenja znatno će suziti prostor za provedbu. Ključni faktori bit će reforma proračuna, smanjenje upitnih javnih rashoda i dolazak sredstava iz EU fondova. Dodatni vanjski rizici, uključujući ekonomske posljedice globalnih sukoba poput rata u Iranu, mogli bi dodatno opteretiti otvoreno mađarsko gospodarstvo – upozorio je.

Prema najavama novog premijera, predviđene su i strukturne reforme u javnoj upravi, uključujući ponovno uspostavljanje zasebnih ministarstava zdravstva i obrazovanja, koja su dosad bila integrirana u Ministarstvo unutarnjih poslova.

Međutim, kako reče Egereši. izazov ostaje činjenica da stranka TISZA ima relativno neiskusno saborsko osoblje, što bi moglo utjecati na tempo i kvalitetu provedbe reformi.

Istraživač i profesor smatra da se očekuje vidljiva promjena u vanjskoj politici, posebice u odnosima s Europskom unijom, gdje bi, prema njegovoj analizi, Mađarska trebala zauzeti konstruktivniju poziciju i rjeđe koristiti pravo veta u Europskom vijeću.

– Srednja Europa, posebice Poljska, dobit će veći strateški značaj, a prvi službeni posjeti Pétera Magyara planirani su u Varšavi, Beču i Bruxellesu. Na Zapadnom Balkanu očekuje se nastavak podrške europskim integracijama i jačanju gospodarskih veza, ali uz promjenu pristupa, odnosno više institucionalnog i selektivnog angažmana. Preispitat će se raniji modeli bliskih političkih savezništava, poput odnosa Budimpešte s Beogradom i Banjom Lukom – smatra Zoltán Egeresi.

Također, prema njegovim izjavama, otvara se mogućnost promjene politike prema političkim azilantima, što bi mogao uključiti i slučaj bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.

– Očekuje se omekšavanje konfrontacijskog pristupa Ukrajini i prestanak blokade pomoći EU, iako nova vlada neće zauzeti nekritički proukrajinski stav. Pitanja mađarske manjine ostat će središnja tema bilateralnih odnosa. Moguće su nove napetosti u odnosima sa Slovačkom, posebice u vezi s pitanjem Beneševih dekreta – rekao je u intervjuu.

Egersi se osvrnuo i na izjavu Pétera Magyara o mogućem uhićenju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ocijenivši je političkom porukom koja ukazuje na promjene u pristupu međunarodnom pravu, ali i potencijalne diplomatske implikacije.

Podsjeća se i da je Orbánova vlada najavila povlačenje Mađarske iz Međunarodnog kaznenog suda 2025. godine, proces koji nije dovršen i koji nova vlada može zaustaviti.

Istodobno se ističe da Mađarska nema nultu toleranciju prema antisemitizmu te da odnosi s Izraelom ostaju važni, ali će biti vođeni pragmatičnijim i uravnoteženijim pristupom.

– Unatoč velikim promjenama, pojedini elementi politike mogli bi ostati stabilni. Vjerojatno će se zadržati migracijska politika, posebice stroga kontrola granica, kao i suradnja sa zemljama duž balkanske rute. Očekuje se i redefiniranje odnosa s Rusijom, ali bez potpunog prekida, dok će odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama biti pragmatičniji i manje personalizirani nego u vrijeme Orbana i Donalda Trumpa – rekao je.

Prema Zoltánu Egeresiju, dolazak Pétera Magyara označava početak duboke političke i institucionalne transformacije Mađarske.

Iako su, kako smatra, očekivanja velika, od jačanja demokracije, preko gospodarskih reformi do proeuropske preorijentacije, stvarni opseg promjena ovisit će o fiskalnim ograničenjima, institucionalnim kapacitetima i političkoj sposobnosti nove administracije da balansira između reformi i stabilnosti.