Visoki predstavnik Christian Schmidt u opširnom intervjuu za Bosnu i Hercegovinu. izdanje Večernjeg lista ocijenio je kako europski put Bosne i Hercegovine zahtijeva veći angažman domaćih političara, ali i više razumijevanja Europske unije.

– Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Dakle, pobornik sam ideja Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija i treba reći: idemo naprijed, idemo u proces integracije. Na konferenciji u Solunu 2003. godine Europska unija obećala je integraciju Zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga postignuto – rekao je Schmidt.

Dodao je da i sama Europska unija ima interes za integraciju BiH i Zapadnog Balkana, iz sigurnosnih, ekonomskih i povijesnih razloga, ali je uvjeren da nisu svi akteri u BiH u potpunosti opredijeljeni za tu ideju.

Komentirajući višemjesečni zastoj u radu Doma naroda, visoki predstavnik je upozorio da političari “nisu plaćeni da ništa ne rade” i pozvao na hitno donošenje odluka. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine koja koči milijarde investicija.

– Ne mogu mijenjati Daytonski ustav, ali postoji rješenje. Bosna i Hercegovina je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se raspodijelila imovina između entiteta, kantona i općina – rekao je visoki predstavnik.

Istaknuo je kako bi rješenje najradije prepustio domaćim političarima, priznajući da sadašnja zabrana raspolaganja državnom imovinom ekonomski šteti državi.

– Volio bih više političkih pritisaka na domaće političke predstavnike. Ako netko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će da postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi povjerenstvo koje bi odlučivalo postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Vjerujem da je to doista potrebno i spreman sam podržati taj proces – rekao je Schmidt.

Na upit o korištenju bonskih ovlasti za rješavanje Izbornog zakona, što je pitanje od posebne važnosti za hrvatski narod u BiH, Schmidt je izrazio rezervu prema toj ideji.

– Moramo prepoznati da postoji raskorak između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja pojedinih političkih lidera. Europska pravila, kriteriji iz Kopenhagena, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se prije tri godine razgovaralo u Neumu nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez podjele biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne dođemo u situaciju da koristimo bonske ovlasti za ovo pitanje – dodao je.

Prema njegovim riječima, uloga bonskih vlasti će se sve više smanjivati ​​kako proces europskih integracija bude napredovao:

– Vjerujem da ljudi u ovoj divnoj zemlji mogu i znaju da sami trebaju donositi odluke, a ne da to umjesto njih radi netko drugi. Uloga visokog predstavnika je, po meni, da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono moglo vidjeti svoj odraz. U tom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne.

Prema njegovim riječima, ono što nedostaje Bosni i Hercegovini kao državi jeste veća kontrola građana nad političarima, odnosno da građani određuju kako će se političari ponašati.

Sukladno tome, izuzetno je važno osigurati i ojačati integritet izbornog procesa, rekao je Schmidt, dodavši da će stranke učiniti sve da se ti napori i ostvare.

Visoki predstavnik Christian Schmidt u opširnom intervjuu za Bosnu i Hercegovinu. izdanje Večernjeg lista ocijenio je kako europski put Bosne i Hercegovine zahtijeva veći angažman domaćih političara, ali i više razumijevanja Europske unije.

– Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Dakle, pobornik sam ideja Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija i treba reći: idemo naprijed, idemo u proces integracije. Na konferenciji u Solunu 2003. godine Europska unija obećala je integraciju Zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga postignuto – rekao je Schmidt.

Dodao je da i sama Europska unija ima interes za integraciju BiH i Zapadnog Balkana, iz sigurnosnih, ekonomskih i povijesnih razloga, ali je uvjeren da nisu svi akteri u BiH u potpunosti opredijeljeni za tu ideju.

Komentirajući višemjesečni zastoj u radu Doma naroda, visoki predstavnik je upozorio da političari “nisu plaćeni da ništa ne rade” i pozvao na hitno donošenje odluka. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine koja koči milijarde investicija.

– Ne mogu mijenjati Daytonski ustav, ali postoji rješenje. BiH je jedina zemlja bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se raspodijelila imovina između entiteta, kantona i općina – rekao je visoki predstavnik.

Istaknuo je kako bi rješenje radije prepustio domaćim političarima, priznajući da je sadašnja zabrana raspolaganja državnom imovinom ekonomska šteta za državu.

– Volio bih više političkih pritisaka na domaće političke predstavnike. Ako netko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će da postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi povjerenstvo koje bi odlučivalo postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Vjerujem da je to doista potrebno i spreman sam podržati taj proces – rekao je Schmidt.

Na upit o korištenju bonskih ovlasti za rješavanje Izbornog zakona, što je pitanje od posebne važnosti za hrvatski narod u BiH, Schmidt je izrazio rezervu prema toj ideji.

– Moramo prepoznati da postoji raskorak između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja pojedinih političkih lidera. Europska pravila, kriteriji iz Kopenhagena, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se prije tri godine razgovaralo u Neumu nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez podjele biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne dođemo u situaciju da koristimo bonske ovlasti za ovo pitanje – dodao je.

Prema njegovim riječima, uloga bonskih vlasti će se sve više smanjivati ​​kako proces europskih integracija bude napredovao:

– Mislim da ljudi u ovoj divnoj zemlji mogu i znaju da sami trebaju donositi odluke, a ne da to umjesto njih radi netko drugi. Uloga visokog predstavnika je, po meni, da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono moglo vidjeti svoj odraz. U tom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne.

Prema njegovim riječima, ono što nedostaje Bosni i Hercegovini kao državi jeste veća kontrola građana nad političarima, odnosno da građani određuju kako će se političari ponašati.

Sukladno tome, izuzetno je važno osigurati i ojačati integritet izbornog procesa, rekao je Schmidt, dodavši da će stranke učiniti sve da se ti napori i ostvare.