Viralno natjecanje: Iran pobjeđuje Ameriku u ratovima društvenih medija

Kad bi Iran mogao proizvoditi razorne projektile brzinom kojom proizvodi oštre i viralne memeove, Središnje zapovjedništvo SAD-a odavno bi diglo ruke.

Jedan od bizarnijih i neočekivanijih aspekata iransko-američkog sukoba jest činjenica da Iran, zemlja s reputacijom društva kojim dominiraju konzervativni klerici osjetljivi na zapadnu kulturu i medije, zapravo dominira ratom društvenih medija.

U tom prostoru angažira svoje tehnološke “ratnike” generacije Z, koji do zapadne publike dopiru sarkazmom i ismijavanjem administracije Donalda Trumpa, piše The Guardian.

Nasuprot tome, Donald Trump, čija popularnost sada pada na razine viđene u vrijeme opoziva Richarda Nixona, nastavlja činiti pogreške. Bio je prisiljen obrisati katastrofalnu objavu na mreži Truth Social u kojoj se uspoređivao s Isusom, te se doveo u poziciju da preuzme odgovornost za poremećaje u globalnoj trgovini.

Učinak Irana na društvenim mrežama, od naloga veleposlanstva do objava predsjednika parlamenta Mohammada Qalibafa, tim je više iznenađujući s obzirom na to da je većina Iranaca izdržala više od četiri tjedna digitalnog zamračenja, što je najduže vladino gašenje interneta na svijetu.

Nekoć živahan tisak sveo se na izvještavanje o izjavama vojnih glasnogovornika ili člancima zapadnih medija koji tvrde da Trump doživljava strateški poraz. Neke od najboljih iranskih novina su zatvorene, a građani se i dalje žale na propagandu, teško gledljive vijesti na državnoj televiziji.

Ipak, iz te tame izlazi kreativnost usmjerena prema Zapadu. Provladini računi objavljuju Lego animacije koje je generirala umjetna inteligencija povezujući slučaj Jeffreya Epsteina s Trumpovim ratom ili koriste humor i samopouzdanje kako bi ukazali na slabosti Zapada.

Jedan nedavni primjer, koji je objavilo iransko veleposlanstvo u Južnoj Africi, prikazuje Trumpa kao rock zvijezdu iz osamdesetih s bušnom frizurom kako pjeva parodiju pjesme Voyage Voyage, preimenovanu u “Blockade”, dok svira klavijature. U 24 sata video je prikupio više od 45.000 lajkova. Iste večeri kada je Trump zaprijetio da će uništiti perzijsku civilizaciju, veleposlanstvo je objavilo video psa koji zbunjeno gleda u kameru – dok se ništa ne događa.

Interes je toliki da je portal IranWire pokrenuo istragu o ljudima koji stoje iza Qalibafovog računa, tvrdeći da su identificirali starog političkog saveznika iz SAD-a. Zanimljivo je da većina sadržaja nije eksplicitno vjerska.

Narges Bajoghli, profesor bliskoistočnih studija na Johns Hopkinsu i kulturni antropolog, pomno prati iranske komunikacijske strategije. Na brifingu Quincy Instituta ovog tjedna, rekla je da je iranski medijski aparat znatno brži od “zemlje tehnološkog brata kulture” u izvlačenju sadržaja i poruka.

– Ratovi se vode na dva fronta – objasnila je.

– Na bojnom polju, ali jednako važan je komunikacijski rat. Iran je uspio gotovo u potpunosti monopolizirati taj prostor, posebice na društvenim mrežama globalno – dodala je.

Istaknula je kako Iranci znaju da ne mogu značajno utjecati na američke mainstream medije, gdje ih se desetljećima prikazuje kao terorističku državu pod vodstvom vjerskih fanatika.

– Zato su preuzeli narativ na društvenim mrežama – kaže Bajoghli.

– Imate generaciju mladih milenijalaca i pripadnika Generacije Z u Iranu koji su dobili zeleno svjetlo za komuniciranje ovog rata globalnoj publici – posebno onima koji su online i koji današnji svijet razumiju kroz kontekst Gaze. To je nešto što iz temelja mijenja stvari – objašnjava.

Dodaje kako nikada u svojoj karijeri nije vidjela da se algoritmi iz različitih političkih spektara – od ekstremne desnice i pokreta MAGA, preko umjerenih republikanaca, do liberala i ljevice – toliko preklapaju kao u ovom slučaju.

– Svi oni svakodnevno dijele viralni sadržaj iz Irana – kaže ona.

– To nisam vidio u 15 godina profesionalnog rada – ističe.

Prema njezinim riječima, iranski vojni aparat komunikaciju je prepustio mlađoj generaciji koja dobro poznaje američku kulturu i zna kako kreirati sadržaj koji neće djelovati kao državna propaganda.

Jedan od najuspješnijih narativa u Lego formatu sugerira povezanost Trumpa i Benjamina Netanyahua sa skandalom Epstein, povlačeći paralelu s bombardiranjem iranske djece u Minabu. Cilj je insinuirati da je rat započet kako bi se skrenula pažnja s tog skandala – koji je već prisutan u američkom javnom prostoru.

Sjedinjene Države, s druge strane, imaju poteškoća s nametanjem vlastitog narativa, dijelom i zbog rezova u State Departmentu Elona Muska. Pentagon uglavnom komunicira poruke o vojnoj snazi, dok Trump i dalje radije komunicira velikim slovima i sve većim fontom.

Bajoghli tvrdi da Iran ima značajan utjecaj u arapskom diskursu, posebno kroz pitanje suvereniteta. Prema ovom narativu, Izrael poručuje zaljevskim državama da je samo njemu dopušten puni suverenitet, što postavlja šire pitanje što suverenitet uopće znači u regiji ako Izrael djeluje kao vojni hegemon uz punu podršku SAD-a.

To je, kaže on, “vatrena crta” koju Iran sada snažno pritiska u arapskom javnom prostoru.

Iako su čelnici Zaljeva ljuti na Iran, oni ne mogu promijeniti zemljopis i možda će se morati suočiti s tim argumentima.

Također je moguće da je smrt brojnih čelnika Iranske revolucionarne garde uklonila određene kočnice kreativnim timovima koji vode propagandu. Mnogi od njih dobro razumiju američku kulturu i znaju kako napraviti sadržaj koji neće izgledati kao proizvod iranske države.

Promjena percepcije zemlje je dug proces, au slučaju Irana možda i nemoguć zbog načina na koji guši neslaganje. Globalna nepopularnost Trumpa ne znači automatski globalne simpatije prema Iranu.

Međutim, ako dođe do pomaka, kao što se već dogodilo u percepciji Izraela u SAD-u, Iran će moći preuzeti dio zasluga za svoju spremnost da brzo reagira i isporuči sadržaj.

Čak je i ubijeni vrhovni vođa Ali Khamenei, opsjednut utjecajem zapadnih medija na mlade, shvatio važnost društvenih mreža. Na sastanku 2024. rekao je:

– Mediji su učinkovitiji od raketa, aviona i dronova u tjeranju neprijatelja na povlačenje i utjecanju na srca i umove. Svaki rat je medijski rat. Tko ima više medijskog utjecaja, ostvarit će svoje ciljeve.

Za sada se čini da “zemlja tech bro kulture” gubi.