Sud u Strasbourgu odbio Dodikov zahtjev za suspenziju presude o funkciji predsjednika entiteta RS

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu potvrdio je 10. travnja Radiju Slobodna Europa da je odbio zahtjev odvjetničkog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere.

Tom mjerom želio se zaustaviti primjenu sudskih odluka u Bosni i Hercegovini na temelju kojih mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska.

U odgovoru RSE-u navodi se da je zahtjev za donošenje privremene mjere, u skladu s pravilom 39. Pravila Suda, razmatran i odbijen, bez dodatnog očitovanja o njegovom sadržaju.

Milorad Dodik je sredinom prošle godine presudom Suda BiH pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Sud je utvrdio da je Dodik kao tadašnji predsjednik RS-a svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prethodno poništio.

Žalba Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u siječnju 2026. godine, nakon čega je zatražena privremena mjera.

Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić za Radio Slobodna Europa nije želio komentirati odluku Europskog suda za ljudska prava.

Istovremeno, vd agentica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da BiH još nije dobila predmet od Suda u Strasbourgu.

Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove žalbe, o kojoj će Sud u Strasbourgu eventualno odlučivati ​​u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen Bosni i Hercegovini, a sve strane u postupku se očituju.

Europski sud za ljudska prava za RSE nije pojasnio u kojoj je fazi Dodikova žalba.

Privremene mjere mogu se zatražiti pred Europskim sudom za ljudska prava na temelju pravila 39. Poslovnika Suda.

Riječ je o izvanrednom mehanizmu koji se primjenjuje samo u iznimnim okolnostima, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost od nepopravljive štete za jedno od prava zaštićenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE, privremene mjere najčešće se izriču u slučajevima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnositelj zahtjeva mogao biti izložen životno opasnom ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.

Sud vrlo rijetko primjenjuje pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o dopuštenosti ili meritumu predmeta.

Europski sud je u dosadašnjoj praksi više puta naglašavao da Pravilo 39. nije namijenjeno zaustavljanju izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u iznimnim situacijama.

Milorad Dodik osuđen je sredinom prošle godine presudom Suda BiH zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Na temelju pravomoćne presude, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine 6. kolovoza 2025. donijelo je odluku o prestanku mandata Dodika kao predsjednika Republike Srpske.

Sud BiH je 18. augusta 2025. godine odbio žalbu njegovih odvjetnika, čime je odluka SIP-a postala pravomoćna i izvršna.

Ustavni sud BiH odbio je u studenom Dodikovu žalbu na izrečenu presudu, te dodatno pojasnio da je Dodiku prestao mandat predsjednika Republike Srpske 12. lipnja 2025. godine, odnosno na dan stupanja na snagu presude Suda BiH.

Dodatno je pojasnio da nakon tog datuma više nema ustavne ovlasti obnašati predsjedničku funkciju.