Obilježena 81. godišnjica oslobođenja Zenice od fašizma; Bilić: Ljudi danas ne znaju značenje riječi ZAVNOBIH

Pedesetak antifašista, predstavnika boračkih udruga te lokalnih i kantonalnih vlasti, prigodnim govorima, zatim polaganjem cvijeća i vijenaca ispred spomen kosturnice “Papirna” u Zenici, obilježili su 81. godišnjicu oslobođenja tog grada u NOB-u i time ujedno odali počast poginulim partizanima na ovom području u Drugom svjetskom ratu 1941. 1945. godine.

Predsjednik Saveza antifašista i boraca NOB-a Zeničko-dobojskog kantona Sretko Radišić podsjetio je da je Zenica oslobođena u noći s 11. na 12. april, a da je dan kasnije oslobođena i Nemila kod Zenice.

Krajiška, Dalmatinska, Prva proleterska brigada, naglasio je, oslobodile su Zenicu, a nakon toga su nastavljene operacije oslobađanja Žepča, Zavidovića i Maglaja.

– Nakon četiri godine okupacije, bio je dan oslobođenja. Bez obzira na ukupnost političkih okolnosti, 12. travnja za ovaj grad znači puno. Koliko god nas bilo, građani taj datum i 12. april osjećaju možda i najznačajnijim simbolom antifašizma na ovim prostorima.

Živi i nadamo se da će živjeti zauvijek. Slava svima onima zbog kojih smo se danas ovdje okupili i koji su dali svoje živote u NOR-u, ali i poštovanje svima koji su nevino izgubili živote u četverogodišnjem ratu za Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. – rekao je Radišić.

Adnan Sirovica, ministar za boračka pitanja u Vladi ZDK istakao je važnost očuvanja kulture sjećanja i onoga što se dešavalo u proteklom periodu na ovim prostorima.

– Ne samo u razdoblju 1992.-1995. godine, naravno važno nam je i razdoblje Drugog svjetskog rata 1941.-1945. godina. To ne smijemo zaboraviti. Spomenike iz tog razdoblja moramo nastaviti čuvati, njegovati i obnavljati – rekao je Sirovica, koji je najavio da će s ovim udrugama pokušati obnoviti sva ta spomen obilježja.

Najstariji živući član udruge antifašista Zenice, 83-godišnji Ivan Bilić, nije krio razočarenje što se na današnjem skupu okupio tako mali broj sugrađana, ali i odnosom vlasti prema ovom povijesnom datumu. Podsjetio je da u tom gradu više nema Ulice 12. aprila, ni ZAVNOBiH-a, 25. novembra…

– Danas se pitam, neću reći djeca, ali ozbiljni ljudi ne znaju šta znači riječ ZAVNOBiH? To je skraćenica! Molim vas, čemu mi danas učimo djecu?! Da zaboravimo kosti onih ljudi koji su nam dali život kakav imamo – poručio je Bilić, te podsjetio da je grad Zenica u vrijeme oslobođenja 1945. godine imao samo 12.500 stanovnika i bio potpuno razrušen grad.

Vjerski službenici koji su pali za slobodu su zaboravljeni, kazao je. Svi partizani, dodao je, nisu bili komunisti, iako je Komunistička partija Jugoslavije organizirala ustanak protiv njemačkog okupatora i domaćih izdajnika.

Tako je, podsjetio je Bilić, čak i referent za vjerska pitanja Prve proleterske brigade bio hodža Zafir Havić iz Foče, kojeg su četnici uhvatili i strijeljali u logoru na Banjici u Beogradu. Takvi su ljudi, rekao je, također bili zaboravljeni, kao i drugi vjerski službenici iz redova partizana.

U NOR-u je učestvovalo 1.370 Zeničana, od kojih je 349 dalo svoje živote u borbama, dok je 857 stanovnika tog grada bilo žrtvama fašističkog terora.

Historijski sat održao je zenički historičar Vernes Menzilović.