Milijarde na stolu: Zakon po hitnom postupku, Amerikanci žele graditi plinsku mrežu i elektrane u BiH

Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH zakazana za 8. travnja mogla bi označiti prekretnicu u energetskom sektoru zemlje – na dnevnom redu su izmjene zakona kojima se prvi put otvaraju vrata stranim ulagačima u 1,5 milijardi eura vrijedan projekt Južne plinske interkonekcije.

Projekt je danas u Sarajevu prezentiran predsjednicima zastupničkih klubova Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te nekoliko stručnjaka.

Predstavnici američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je početkom godine uputila pismo namjere Vladi FBiH, predstavili su plan ulaganja, a kako Faktor saznaje, parlamentarce su obavijestili da žele graditi plinsku mrežu i plinske elektrane na području Mostara, Kaknja i Tuzle.

Njihov investicijski plan uključuje i razvoj plinovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Mahir Mešalić, šef Kluba DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kazao je za Faktor da su američki investitori rekli da će Energoinvest biti uvoznik plina za BiH.

– Također su nas obavijestili da će uložiti sav novac i da BiH neće ulagati ništa u ovaj plinovod, te da žele koncesiju na 30 godina – rekao je Mešalić.

Na pitanje tko će biti distributer i da li je BH Gas izuzet iz ove priče, Mešalić kaže da će o tome odlučiti FERK i da će vjerojatno biti isto kao i sa električnom energijom, da distribuciju može raditi više kompanija.

Projektom je planirano povezivanje domaće plinske mreže s LNG terminal na Krkučime bi naša zemlja dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG. Kapacitet plinovoda procjenjuje se na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što znatno premašuje sadašnju potrošnju u BiH, koja iznosi oko 230 milijuna kubnih metara. Ovaj zaokret trebao bi osigurati dugoročnu stabilnost sustava i konkurentnije cijene energije za gospodarstvo.

Za korištenje punog kapaciteta predviđena je izgradnja triju plinskih elektrana ukupne snage 1200 megavata. Ove elektrane bi godišnje proizvodile blizu šest teravat-sati električne energije, što čini polovicu ukupne potrošnje u zemlji. Procjenjuje se da bi te elektrane godišnje trošile blizu milijardu prostornih metara plina, dok bi ostatak bio usmjeren u industriju i plinofikaciju novih područja, što otvara mogućnosti masovnijeg korištenja ovog energenta u kućanstvima.