Masakr na školskom igralištu u Srebrenici jedan je od najvećih pojedinačnih zločina nad civilima

U organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu danas je u Srebrenici održana konferencija “Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993. godine: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja”.

Konferencija je organizirana s ciljem očuvanja kulture sjećanja, dokumentiranja činjenica i ukazivanja na nekažnjivost jednog od najvećih pojedinačnih zločina počinjenih nad civilima tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Unatoč obećanju generala Philippea Morillona, ​​zapovjednika snaga UNPROFOR-a, da će Ujedinjeni narodi zaštititi Srebrenicu, 12. travnja 1993. godine izvršen je topnički napad na grad, pri čemu je na školskom igralištu ubijeno više desetaka civila, dok je veliki broj njih ranjen.

Za ovaj zločin do danas nitko nije odgovarao. Konferenciju su otvorili direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i direktor Instituta Muamer Džananović.

Suljagić je ukazao na širi značaj ovog zločina i nedostatak pravde, istaknuvši da je zločin od 12. travnja 1993. godine uvelike definirao događaje koji su uslijedili, uključujući i uspostavu sigurnih zona od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

– No, umjesto da budu zaštićeni, svjedočili smo da su međunarodne snage razoružavale one koji su bili žrtve, a ne počinitelji zločina.

Danas, 33 godine kasnije, suočeni smo s činjenicom da za ovaj zločin još nema sudskog epiloga. Pozivamo nadležne institucije, prije svega Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, da ovom pitanju konačno pristupe s odgovornošću i integritetom kakav žrtve zaslužuju.

Ujedno, želim najaviti da će Memorijalni centar Srebrenica, u suradnji s Institutom, uskoro započeti opsežan znanstveno-istraživački projekt s ciljem da se, u okviru najviših akademskih standarda, utvrde sve činjenice o ovom zločinu – kazao je Suljagić.

Džananović je istaknuo značaj institucionalne suradnje, kao i da institucionalna suradnja Memorijalnog centra i Instituta predstavlja važan doprinos sustavnijem i odgovornijem pristupu suočavanja s prošlošću.

– No, to je samo jedan korak, neophodan je kontinuirani rad na temelju provjerenih činjenica, dokumenata i svjedočenja, uz razumijevanje šireg konteksta zločina – kazao je Džananović.

Posebno je ukazao na kontekst u kojem je zločin počinjen, uključujući pad okolnih enklava kao što su Kamenica, Cerska i Konjević-Polje, dolazak velikog broja prognanih civila u Srebrenicu, kao i činjenicu da se zločin dogodio neposredno prije nego što je Srebrenica proglašena sigurnom zonom od strane Ujedinjenih naroda.

Istaknuo je i kako činjenica da ovaj zločin ni do danas nije dobio pravosudni epilog nije samo pravni, već i ozbiljan društveni izazov, koji ostavlja prostor za negiranje i relativizaciju.

U sklopu programa prikazano je video svjedočanstvo preživjelih, nakon čega su održana dva tribina.

Prva tribina bila je posvećena svjedočenjima preživjelih i članova obitelji žrtava. Sudionici tribine bili su Hasan Hasanović, Ilijaz Pilav i Hajrudin Mešić koji su kroz osobna iskustva govorili o ubojstvima civila i trajnim posljedicama ovog zločina.

Drugi panel okupio je istraživače i stručnjake koji su analizirali povijesni, pravni i društveni kontekst zločina.

Učesnici ove tribine bili su viši znanstveni suradnici Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Merisa Karović-Babić, Amir Kliko, Hikmet Karčić, te uposlenici Memorijalnog centra Hasan Hasanović i Edin Ikanović.

Zaključeno je da je potrebno nastaviti sustavan rad na dokumentiranju činjenica, jačanju kulture sjećanja i suprotstavljanju poricanju i revizionizmu, kako bi se takvi zločini trajno sjećali i razumjeli.

Memorijalni centar Srebrenica nastavit će s aktivnostima na očuvanju istine, edukaciji i izgradnji odgovornog odnosa prema prošlosti, priopćeno je iz ove institucije.