Južna interkonekcija: BH Gas ispao iz igre, tko će upravljati projektom od 1,5 milijardi eura, čiji novac će biti uložen?

Projekt Južne plinske interkonekcije, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na čak 1,5 milijardi eura, gura se u parlamentarnu proceduru bez definiranog investitora, zatvorene financijske konstrukcije i jasnog odgovora tko će upravljati plinovodom, upozoravaju neki od sudionika sastanka s predstavnicima američke tvrtke koja je Vladi Federacije BiH dostavila pismo namjere.

Razgovori predstavnika Parlamenta Federacije BiH, predstavnika američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC i predstavnika Veleposlanstva SAD-a u BiH, pokazali su da projekt još nema definirane ključne elemente – od financiranja do upravljanja budućim plinovodom.

Energetski stručnjak Almir Bečarević, koji je prisustvovao sastanku, kazao je za Faktor da je razgovor bio otvoren, ali da su mnoga pitanja ostala neodgovorena.

– Tek ako zakon bude usvojen u Saboru, počeli bi stvarati financijsku konstrukciju i tražiti sredstva. U ovom trenutku nisu jasno definirali hoće li u projektu sudjelovati privatni investitori ili banke – rekao je Bečarević.

Dodaje da nije definirano tko bi upravljao plinovodom.

– Društvo za upravljanje još ne postoji. Spominje se mogućnost osnivanja nove tvrtke, no zasad je to samo ideja. Konkretnih rješenja nema – ustvrdio je.

Kada je riječ o opskrbi plinom, Bečarević ističe da su predstavnici investitora razgovarali s Energoinvestom, ali bez konkretnih dogovora.

– Svjesni su problema s kapacitetom na LNG terminalu na Krku. Eventualne količine plina nastojali bi osigurati kupnjom od tvrtki koje već imaju zakupljene kapacitete, no ostaje nejasno kako bi se to odrazilo na konačnu cijenu plina – pojasnio je.

Posebno je osporavao rokove koje je ranije prezentirao federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, a prema kojima bi plinovod mogao biti završen do kraja 2027. godine.

– To je nerealno. I sami su rekli da će od početka radova do završetka proći dvije do tri godine, a mi još nismo ni blizu početka gradnje – kazao je Bečarević.

Naglašava da projekt još nema ni osnovne preduvjete – od riješenih imovinsko-pravnih odnosa do ključnog ugovora s Vladom FBiH koji bi, prema zakonu, trebao biti potpisan u roku od 30 dana.

– Smatraju da je rok prekratak za tako veliki dokument – dodao je.

Prema njegovim procjenama, završetak projekta prije 2029. ili 2030. godine nije realan.

Bečarević je također potvrdio da je BH Gas isključen iz projekta.

– BH Gas se nigdje ne spominje. Također, nema odgovora tko će zakupiti kapacitete na Krku, tko će transportirati plin kroz sustav Plinacra, niti tko će potpisati ugovor između operatera u BiH i Hrvatskoj. Ideja je da tu ulogu preuzme nova tvrtka – rekao je.

Nejasno je i pitanje koncesije, pa tako ni njezino trajanje koje u zakonu nije određeno.

Član Komisije za energetiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH Miralem Galijašević kazao je za Faktor da ova stranka podržava projekt, ali sa značajnim rezervama.

– Dobili smo zakon koji sadrži mnogo nejasnoća i nedoumica. Očekujemo potpunu transparentnost i jasne odgovore prije donošenja odluka – rekao je.

Napominje kako su na sastanku postavljena brojna pitanja, među kojima i mogućnost vraćanja zakona u redovitu proceduru kako bi se provela javna rasprava.

– Ključno je da Vlada FBiH jasno definira tko je investitor, kako je izabran, tko će biti uvoznik plina i gdje su kontaktne točke projekta. Spominje se da bi uvoznik mogao biti Energoinvest, dok je BH-Gas isključen iz cijele priče – naveo je Galijašević.

Dodaje da se u kontekstu projekta spominju i plinske elektrane, ali bez studije izvodljivosti.

– Vlada mora odigrati ključnu ulogu, a Sabor mora dati konačnu suglasnost. Indikativno je i da sastanku nije prisustvovao predstavnik Vlade – kazao je.

Otvoreno je i pitanje financijskih jamstava.

– Rečeno je da investitor osigurava sredstva, ali nitko nije precizirao postoje li jamstva. To je nešto što se mora raščistiti – zaključio je Galijašević.

Južna plinska interkonekcija BiH-Hrvatska jedan je od strateških energetskih projekata koji bi Federaciji BiH omogućio alternativni pravac opskrbe plinom, neovisno o postojećim pravcima.

Međutim, kako pokazuju posljednji razgovori, projekt je još uvijek u ranoj fazi – bez definiranog modela financiranja, jasnog okvira upravljanja i specificiranih komercijalnih aranžmana za nabavu i transport plina.

Unatoč političkoj podršci projektu, otvorena pitanja pokazuju da će njegova realizacija uvelike ovisiti o transparentnosti procesa, jasnom definiranju uloga i spremnosti institucija da preuzmu odgovornost za ključne odluke.