Prehlada i gripa, šta nam je činiti?

Iako je prehlada cjelogodišnji suputnik, jesen i zima razdoblja su kad njezini uzročnici nailaze na plodnije tlo.

Prosječna odrasla osoba ima prehladu dva do četiri puta godišnje, a dijete pet do osam puta. Prehlada je vjerojatno najučestalija zarazna bolest u Europi i najčešći razlog posjete doktoru. Jedini način ozdravljenja je mirovati i pustiti organizam da se sam oporavi.

Gripa, od koje svake godine oboli približno deset posto građana, slična je prehladi, no donosi mnogo ozbiljnije tegobe, a može biti i smrtonosna, ovisno o snazi virusa i otpornosti organizma.

Čiste ruke zlata vrijede

Pranje ruku ključno je za prevenciju bolesti, kao i za smanjenje rizika od širenja zaraze. Djeca često zaborave prati ruke, ali kako ih izgrditi kad znamo da dvije trećine američkih muškaraca ne pere ruke nakon korištenja WC-a. I ko se može zakleti da je u nas stanje povoljnije?

Da bi pranje ruku bilo učinkovito, valja ih trljati sapunom barem 20 sekundi, a potom dobro isprati vodom. To bi trebalo biti dovoljno za odstranjivanje većine virusa. Ako nemate sapuna pri ruci, za čišćenje može poslužiti i vlažna maramica. Kad brišete ruke, osobito na javnim mjestima, činite to papirnatim ručnicima ili maramicama – njih nije doticao nitko prije vas.

Tijekom prehlade puno šmrcamo, kišemo i kašljemo. Mnogi od nas golim dlanom prekrivaju usta dok kišu ili kašlju, a neki čak i nos brišu prstima, što je vrlo nehigijenski, osim ako odmah potom operemo ruke na već opisani način. Ako se nismo opremili maramicom onda je poželjnije kašljati ili kihati u podlakticu, jer ona rjeđe dolazi u doticaj s drugim ljudima i stvarima.

U većini slučajeva, uzročnici prehlade su rinovirusi, koji se šire zrakom kad neko zaražen kiše i/ili kašlje. Osim što se možemo razboljeti udišući ih, zaraza se širi i ako dotaknemo oči, nos ili usta nakon dodirivanja zaraženog predmeta.

Tekućina – više nego poželjna

Iako nije doslovno točna tvrdnja da se tekućinom može “isprati” prehladu, pijenje tekućine može pomoći. Obična voda, topla limunada i čaj sprječavaju dehidraciju i ublažavaju začepljenost nosa, a alkohol, kavu i gazirana pića treba izbjegavati jer mogu pogoršati dehidraciju. Tekućina je na još nekoliko načina djelotvorna protiv prehlade. Tako, primjerice, grgljanje tople vode s pola čajne kašičice soli može privremeno ublažiti bol ili peckanje u grlu. 

Ovlažite zrak

Da biste povećali postotak vlage u prostoru u kojem boravite, stavite vodu u ovlaživač zraka na radijator ili peć. Pazite da je svakodnevno mijenjate ili dolijevate noću te da čistite uređaj barem svaka tri dana, kako se u njega ne bi naselile plijesni, gljivice i bakterije.

Pušači – oprez

Preporuka je ne izlagati se duhanskom dimu, a pušačima i da ne puše jer dim nadražuje sluznicu dišnih putova i pogoršava simptome prehlade. Osim toga, istraživanja govore da su pušači skloniji respiratornim infekcijama, češće obolijevaju od prehlade i gripe nego nepušači i imaju veću smrtnost od onih koji ne konzumiraju zapaljene duhanske proizvode.

Ne pretjerujte s naporima

Tokom prehlade obično se preporučuje pojačano znojenje, što je u redu ako se to događa u toplini vašeg doma i uz pojačan unos tekućine kako bi se izbjegla dehidracija. Međutim, znojenje kroz pojačane tjelesne napore (sport, teži fizički posao…) valja izbjegavati, jer tijelo treba mirovanje da bi se oporavilo.

Ne uzimajte antibiotike…

Osim ako vam je dokazana bakterijska infekcija. Antibiotici uništavaju samo bakterije, ali ne i viruse. Međutim, istu osobu nakon virusne infekcije može pogoditi i bakterijska superinfekcija koju, ako se dokaže, ima opravdanja liječiti antibiotikom.

Umjereno s antihistaminicima

Lijekovi protiv alergije obuzdavaju curenje iz nosa, kihanje i suzenje, ali imaju nepovoljan učinak na druge simptome prehlade jer isušuju nosnu sluznicu i otežavaju protok sluzi.

Oprezno sa sirupima protiv kašlja

Sirupi protiv kašlja masovno se koriste kad zavladaju prehlade, no djeca mlađa od 14 godina ne bi ih trebala uzimati. Umjesto sirupom, djeci od šest do 14 godina kašalj se može ublažiti i toplom limunadom s medom, odnosno pojačanim unosom tekućine. Kašalj kao simptom virusne prehlade može potrajati i do tri sedmice, a ako traje duže, poželjno je posjetiti doktora.

Umjereno s vitaminima i mineralima

Vitamini i minerali nisu nešto čime bismo se nužno trebali “nakrcati” jer su sve češće poruke stručnjaka da od mega doza vitamina i minerala nema velike koristi, barem kad je riječ o prehladi. Uz to, neumjerena potrošnja vitamina može biti i štetna. Dovoljna je jedna multivitaminsko – multimineralna tableta dnevno da zadovolji potrebe organizma, a vitamine koji nisu topivi u vodi nego u mastima (A, D i E) trebalo bi uzimati samo pod nadzorom doktora.

Iako se čini da vrlo visoke doze vitamina C, do 5000 mg, djeluju i ublažavaju simptome prehlade ako se uzmu čim se pojave simptomi, ipak je potreban oprez, jer on u tako visokoj dozi može izazvati mučninu i proljev. Oni koji imaju sklonost stvaranju bubrežnih kamenaca ne bi trebali uzimati više od 500 mg dnevno.