SIP donio odluku: Opći izbori u BiH raspisani za 4. listopada

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine donijelo je danas odluku o raspisivanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji će se održati u nedjelju, 4. listopada.

Raspisani su izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednika RS-a i za deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH.

Središnje izborno povjerenstvo donijelo je na sjednici Uputu o rokovima i redoslijedu izbornih radnji za neposredne izbore za Opće izbore 2026. godine. Između ostalog, očekuje se da će rezultati biti potvrđeni do 3. studenog, iznimno do 20. studenog.

Rok za prijave političkih subjekata je 22. svibnja, za ovjeru koalicija i nezavisnih kandidata do 16. lipnja, rok za podnošenje kandidatskih lista je 6. srpnja, a rok za prijave birača, raseljenih osoba, za promjenu biračkog izbora i državljana BiH koji žive izvan BiH je do 21. srpnja.

Predizborna kampanja počinje 4. rujna.

Donesena je odluka o zatvaranju Središnjeg biračkog popisa u kojem se od 6. svibnja nalazi 3.414.364 birača.

Prema posljednjem presjeku od 28. aprila, u birački spisak upisana su ukupno 3.396.173 birača, kazao je jučer Suad Arnautović, član CIK-a.

– Moram napomenuti da u ovaj broj nisu uračunata 10.222 birača iz Brčko distrikta BiH, koji još nemaju određenu entitetsku biračku opciju, što je bitno i bitno i odlučujuće za Opće izbore – dodao je Arnautović.

SIP je donio i Pravilnik o provođenju Općih izbora 2026. godine, te Odluku o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića.

Usvajanje pravilnika o provođenju izbora nije prošlo bez zamjerki, a protiv su bili članovi CIK-a Vlado Rogić i Ahmet Šantić.

Između ostalog, ovim pravilnikom propisuje se način pripreme i korištenja pojedinih izbornih tehnologija, obrada podataka, dužnosti i obveze sudionika u izbornom procesu.

– Pravilnikom je propisano da se u slučaju da se birač pokuša identificirati i glasovati u ime drugog birača na temelju valjane osobne isprave, glasovanje se obustavlja, a predstavnik Odbora za branitelje poziva policiju radi evidentiranja pokušaja počinjenja kaznenog djela. Mislim da je ovo nepotrebno. Operativno ponašanje policije može se odrediti samo zakonom, što je odredio zakonodavac u našem pravu. Zaustavljanje glasanja od 7 do 19 sati, te pozivanje policije može izazvati gužve na biračkim mjestima, komešanje i mislim da će biti manji odaziv birača – rekao je Rogić.

Kao još jednu spornu odredbu naveo je onu koja se odnosi na objedinjavanje i objavu rezultata, smatrajući neprimjerenim da se “podzakonskim aktom mijenja zakon”.

– U pravilniku stoji da izborno povjerenstvo objedinjuje i objavljuje rezultate samo za redovna biračka mjesta na kojima su rezultati izbora matematički točni. U članku Izbornog zakona precizirano je da općinsko izborno povjerenstvo nakon zaprimanja cjelokupne dokumentacije od biračkog odbora utvrđuje zbirni zbirni rezultat glasovanja – dodao je Rogić.

S njim se složio i Šantić, dok je član SIP-a Željko Bakalar rekao da postoji potreba za uvođenjem dodatne kontrole izbornog procesa.

– Kada je u pitanju policijska intervencija, Kazneni zakon BiH podrazumijeva prijevaru glasanja, a onaj tko glasa ponovo ili glasa pod tuđim imenom, kažnjava se zatvorskom kaznom od tri mjeseca do pet godina. Da bismo registrirali takvu akciju, tražili smo intervenciju policije – pojasnio je Bakalar, dok je članica SIP-a Vanja Bjelica-Prutina komentirala kako ne bi rekla da bi pozivanje policije izazvalo gužve i kolaps jer ne vjeruje da su ovakve prijevare masovna pojava.