Posljednji ispit za Tužiteljstvo BiH: Hoće li se opet praviti gluhi i slijepi na Dodikovo veličanje ratnih zločinaca

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i bivši predsjednik Republike Srpske, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, pohvalio je Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge ratne zločine, nazvavši ga “narodnim herojem ovog naroda”, za kojeg pravni stručnjaci i žrtve smatraju da bi trebao biti predmetom procesuiranja.

Dodik je naveo da je Mladić “vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srpske (VRS), narodni heroj ovog naroda”, te se pohvalio da je svjedočio kao svjedok obrane u Haagu u procesima protiv Mladića i Radovana Karadžića, prvog predsjednika RS-a osuđenog za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Hercegovini. Na istu kaznu za genocid i druge zločine osuđen je i bivši zapovjednik VRS-a Mladić.

Dodik je naveo da se Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (IMRC) nehumano odnosi prema Mladiću, koji je lošeg zdravstvenog stanja.

– Ovo je zločin koji oni rade prema Mladiću i Radovanu Karadžiću. Karadžić i Mladić vodili su Republiku Srpsku u najizazovnijim i najtežim vremenima. Odrekli su se osobne udobnosti, o tome nisu vodili računa, ali su željeli dati narodu neke osnove za slobodu – rekao je Dodik.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava veličanje ratnih zločinaca. Dodjela priznanja, nagrade, spomenice, bilo kakve opomene ili bilo kakve povlastice osobi koja je pravomoćno osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine, propisano je, između ostalog, izmjenama i dopunama Zakona.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, smatra da je način na koji Dodik tumači ulogu Mladića i Karadžića tijekom rata u BiH kazneno djelo, ali je mišljenja da Tužiteljstvo BiH to neće uzeti u obzir i protiv njega pokrenuti kazneni postupak.

– Nije riječ o nedostatku znanja. Preko visokog predstavnika u BiH osigurali smo dolazak sudaca i tužitelja iz Njemačke. Izvršili su određenu edukaciju naših tužitelja, bili su u BiH oko mjesec dana. Ako nisu znali, imali su priliku naučiti. Na kraju krajeva, postoje postupci protiv običnih ljudi, marginalnih ljudi, oni su osuđeni, ali nemamo postupaka protiv ključnih osoba zbog kojih je zakon donesen – ističe Tahirović.

Sud BiH nepravomoćno je osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora zbog veličanja osoba osuđenih za ratne zločine. Proglašen je krivim jer se 2. studenoga 2022. pojavio na pozornici skupa oporbenih stranaka u Banjoj Luci držeći u jednoj ruci fotografije Mladića i Karadžića, koji su u Haagu osuđeni na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti te kršenja pravila i običaja ratovanja.

Sud je temeljem izvedenih dokaza utvrdio da Malićeve radnje imaju obilježja kaznenog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i nesnošljivosti te da je postojao izravni umišljaj.

– U ovom paragrafu zakon ne traži konkretno stvaranje posljedice, već apstraktne opasnosti – rekla je sutkinja Sena Uzunović prilikom izricanja presude.

Dodala je da, iako za dokazivanje ovog djela nije potrebno dokazati da je postojala posljedica, svjedok je tijekom postupka objasnio kako je reagirao kada je vidio Malića sa slikama Mladića i Karadžića.

Zbog veličanja Mladića i opravdavanja genocida, Vojin Pavlović je pravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od tri i pol godine zatvora.

Nedvojbeno je da je Dodik svojom posljednjom izjavom u kojoj je Mladića veličao kao “narodnog heroja srpskog naroda”, ističući istovremeno da je on osobno svjedok obrane u predmetima protiv Karadžića i Mladića, te dovodeći svoj iskaz u vezu s postupcima u kojima su oni osuđeni i na izdržavanju kazne, počinio kazneno djelo poricanja, grubog omalovažavanja i pokušaja opravdanja genocida i zločina protiv čovječnosti, navodi se u priopćenju. pravnoj stručnjakinji Lejli Brčić.

– Navedeno posebno dobiva na značaju imajući u vidu da je Milorad Dodik javno poznata ličnost čiji se utjecaj ogleda i u činjenici da ga mediji prenose i prate, usljed čega izjava dotične osobe utječe na kreiranje javnog mnijenja, odnosno s jedne strane može utjecati na stvaranje dodatne podrške i promicanje negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti, te na taj način izazvati dodatnu bol, patnju, strah i tjeskobu šire javnosti i oštećenih. stranke – ističe Brčić.

Tahirović podsjeća da je u obrazloženju Inzkove odluke navedeno da su izmjene Kaznenog zakona donesene zbog političkih lidera koji imaju veliki utjecaj na javnost, kako ne bi zlorabili osuđene ratne zločince za vrijeđanje žrtava.

– Zašto se sada Zakon ne primjenjuje, to je sada veliki problem. Oni se mogu izvući tijekom ove godine, ali sljedeće godine netko će morati obaviti njihov posao. Svi su mislili da je Haški tribunal završio svoju misiju, ali oni će nastaviti vršiti nadzor u Bosni i Hercegovini i regiji – uvjeren je Tahirović.

Iz Tužiteljstva BiH zbog ove izjave nisu odgovorili na upit Detektora o procesuiranju Dodika.

Prema riječima odvjetnice Sabine Mehić, Tužiteljstvo BiH uvijek po službenoj dužnosti može pokrenuti istragu za svako djelo propisano Kaznenim zakonom BiH, pa tako i za veličanje ratnih zločinaca. Navodi da Tužiteljstvu ne treba posebno izvješće.

– Ranije smo imali priliku slušati kako Tužiteljstvo BiH govori da nemaju adekvatne izvještaje policijskih organa, što je apsolutno besmisleno. Kaznenu prijavu može podnijeti bilo tko, pa tako i svaki tužitelj. Tekst koji je izašao u kojem Milorad Dodik o Ratku Mladiću govori kao o heroju svakako ima elemente kaznenog djela. Potrebna je samo volja da se to obradi – naglašava Mehić.

Ranija istraživanja Detektora pokazala su da su državna odvjetništva, od izricanja zabrane negiranja zločina u srpnju 2021. godine, do kraja 2022. godine odlučila ne provoditi ukupno 27 istraga zbog negiranja genocida, drugih ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Godinu dana nakon izmjena Kaznenog zakona BiH, Dodik je sedam puta umanjivao ili negirao genocid u Srebrenici. Tada je Milanko Kajganić, glavni državni odvjetnik, rekao da je teško podići optužnicu jer je potrebno dokazati posljedicu poticanja ili poticanja na mržnju.

Činjenje kaznenih djela svakodnevica je svakog društva, no odgovornost je pravosudnih tijela da pravovremeno reagiraju pokretanjem postupaka za procesuiranje počinitelja. U tom kontekstu, u konkretnom slučaju, osim počinitelja, najveći stupanj odgovornosti snosi Tužiteljstvo BiH, ali i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) kao tijelo koje je dužno nadzirati rad nositelja pravosudnih funkcija, kaže Brčić.

– Hoće li Tužiteljstvo i VSTV ostati nijemi i slijepi na ovo kršenje zakona, ostaje da se vidi. Posebno je važno da u ovom i ranijim predmetima ovog profila Tužiteljstvo nema samo obvezu provođenja istrage zbog jednog konkretnog slučaja negiranja, odnosno negiranja i opravdavanja genocida i zločina protiv čovječnosti, već zbog pozadine i šireg utjecaja ima ili bi trebalo imati posebnu odgovornost u kontekstu preventivnog djelovanja kako bi se poslala poruka neprihvatljivog ponašanja svim potencijalnim budućim počiniteljima – kaže Brčić.

Kaže da institucije Bosne i Hercegovine moraju biti spremne da pravovremeno reagiraju na svaki pokušaj negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti, a koji za posljedicu imaju izazivanje mržnje i stvaranje razdora i netrpeljivosti na nacionalnoj osnovi.

Protiv Milanka Kajganića, glavnog državnog odvjetnika i još jedne tužiteljice, Državno odvjetništvo je ranije otvorilo predmet na temelju prijave u kojoj je navedeno da su štitili Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića u postupku protiv njih zbog sumnje da su počinili kazneno djelo napada na ustavni poredak.