Margetić: Najodgovorniji za zločine u “Sarajevskom safariju” su umrli i nikada nisu procesuirani

Na Sajmu knjiga u Sarajevu predstavljena je knjiga hrvatskog istraživačkog novinara Domagoja Margetića “Plati i pucaj – Tajne sarajevskih ljudskih safarija”. Rad je posvećen istraživanju stranaca koji su došli u ratom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu kako bi platili strijeljanje civila u opkoljenom Sarajevu.

Govoreći za Fenu o radu na knjizi, Margetić je kazao da je istraživanje o tim događajima u opkoljenom Sarajevu trajalo 31 godinu.

– Prvi put sam o ovoj temi razgovarao s rahmetli Nedžadom Ugljenom iz AID-a 1995. i 1996. godine. I nakon što je Ugljen ubijen, nastavio sam to istraživanje. Tražio je izvore i trudio se uvjeriti se da su ti izvori s raznih strana, a ne zapravo samo s jedne strane. A knjigu sam, konkretno tehnički, pisao posljednja dva mjeseca, ali istraživanje je trajalo trideset i jednu godinu – rekao je Margetić.

Istaknuo je da su njegovi izvori vjerodostojni, te da je većina njih sa strane bivše vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, časnika, pripadnika odreda tzv. Novosarajevskog četničkog odreda Slavka Aleksića, vojni obavještajci bivše vojske Republike Srpske, a potom i obavještajci s bosanske strane.

Domagoj Margetić navodi da mu nije bilo lako nagovoriti ih na suradnju.

– Mogu reći da sam s nekima od srpskih časnika i vojnika i pripadnika Aleksićeva odreda razgovarao od 2011. godine i nije bilo lako. Kod nekih je trebalo dvije, tri, pet godina da pristanu dati neke informacije i govoriti. Imao sam sreću da mi je familija iz Bijeljine, pa su postojali neki privatni odnosi, pa su zato i imali povjerenja neke stvari reći – podvukao je.

Govoreći o “cjeniku” ubijanja civila, Margetić je rekao da je on vrlo detaljan. Cijene su bile od osamdeset tisuća njemačkih maraka do sto dvadeset, pa i stopedeset tisuća njemačkih maraka. Najviše cijene bile su za djecu, trudnice i majke s djecom.

– Dakle, najmonstruozniji mislimo. Teško je uopće razumjeti kad čovjek o tome govori. O cijenama ljudskih safarija ponekad mehanički govorimo, a to su zapravo najmonstruoznije stvari – smatra Margetić.

Govoreći o tome kako je tema ponovno postala aktualna nakon što je tužiteljstvo u Milanu pokrenulo istragu protiv nekoliko talijanskih državljana osumnjičenih da su za velike svote novca kupili priliku za ubijanje u opkoljenom gradu, Margetić je rekao da za istinu o zločinima nikad nije kasno.

– Ali nije loše, bolje ikad nego nikad. Imamo iskustvo nakon Drugog svjetskog rata, a pedeset godina nakon rata ratni zločinci su procesuirani i proganjani. I tako treba, bolje trideset godina poslije nego nikad. Šutnja je, naravno, veliki problem i za nas kao novinare i za državne institucije, za pravosuđe u Bosni i Hercegovini. U posljednjem slučaju stradali su najodgovorniji za te zločine u opsadi Sarajeva. Mrtvi, ajmo reći mirni, da nikad nisu procesuirani. Pa, u prosincu prošle godine umro je Slavko Aleksić. Svi Sarajlije znaju što je radio Slavko Aleksić – rekao je Margetić.

Komentirajući informacije da je dio dokumenata nedavno preminulog četničkog vojvode Slavka Aleksića, bivšeg zapovjednika Novosarajevskog četničkog odreda, bio napisan na latinici i da je dovedena u pitanje njihova autentičnost, Margetić je to osporio. Rekao je da su Slavko Aleksić i drugi ljudi koji su bili odgovorna lica tog odreda često pisali dokumente i na latinici i na ćirilici, jer mnogi pripadnici takozvanog Novosarajevskog četničkog odreda nisu ni znali ćirilicu.

Novinar Domagoj Margetić podnio je tužiteljstvu u Milanu prijavu protiv srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića povodom “sarajevskog safarija”, odnosno u vezi s pokretanjem istrage u Italiji povodom optužbi da su stranci plaćali strijeljanje civila tijekom opsade Sarajeva prije tri desetljeća.

U prijavi stoji da je “sadašnji predsjednik Srbije 1992. i 1993. godine bio ilegalni ratni dragovoljac u Sarajevu. Vučić je nedvojbeno bio dragovoljac iz druge države (Srbije) tijekom rata 1992. i 1993. godine, pripadnik zloglasnog zločinačkog dobrovoljačkog i paravojnog odreda pod kontrolom Srpske radikalne stranke. Točnije, bio je član odreda kojom je zapovijedao Slavko Aleksić.

Tužitelji u Milanu otvorili su istragu nakon što je lokalni novinar Ezio Gavazzeni podnio pravnu tužbu zbog navoda da su Talijani i drugi stranci plaćali vojnicima iz snaga bosanskih Srba da posjete grad i pucaju na civile u, kako neki nazivaju, “snajperskom turizmu”.