Iranski dužnosnici bili u Islamabadu, stižu i Amerikanci: “Spremni smo na primirje, ali ne pod nametnutim uvjetima”

Iransko izaslanstvo, koje uključuje ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, napustilo je Islamabad nakon cjelodnevnih sastanaka na visokoj razini.

Prije odlaska, delegacija je pakistanskim čelnicima predstavila svoj službeni popis zahtjeva za okončanje američko-izraelskog rata.

Bijela kuća je priopćila da će američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner danas otputovati u Islamabad na razgovore s Iranom, ali je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova rekao da izravni razgovori nisu planirani.

Pakistanski premijer Shehbaz Sharif pozdravio je sastanak s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem kao “najtopliju i najsrdačniju razmjenu mišljenja o trenutnoj regionalnoj situaciji”.

– Također smo razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući daljnje jačanje bilateralnih odnosa između Pakistana i Irana – rekao je Xu.

Poruke iz Teherana mogle bi se opisati kao mješavina pozitivnih i negativnih signala.

Iranci kažu da su spremni na pregovore, ali ne pod nametnutim i diktiranim uvjetima. Istodobno, kažu da su spremni pribjeći vojnoj akciji ako pregovori propadnu.

Još uvijek postoje sporne točke. Dugačak je popis zahtjeva za Iran, ali prije svega traže sigurnosna jamstva kako ne bi upali u zamku pregovora praćenih sukobima, kao što su to doživjeli u prošlosti.

Još jedna sporna točka je nuklearni program, koji Iran želi nastaviti zadržavajući svoje zalihe visoko obogaćenog urana unutar zemlje, kao i ublažavanje sankcija i ratna odšteta.

Sastanci u biti otvaraju put povratku diplomacije za pregovarački stol.

Iranci su inzistirali da to neće biti trilateralni sastanak, da neće biti razgovora s Amerikancima, suprotno onome što se moglo čuti iz Bijele kuće.

Iranci inzistiraju na tome da je sporna točka da žele potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca, kako bi okončali američku blokadu, ali dosad nije bilo naznaka iz Sjedinjenih Država da žele prekinuti blokadu.

Dakle, ostaje zastoj, ali pakistanski dužnosnici kažu da njihova nazočnost u Islamabadu i dolazak Amerikanaca pokazuju da diplomacija iza kulisa funkcionira.

U međuvremenu, iranska vojska upozorila je SAD da će se suočiti s “reakcijom moćnih iranskih oružanih snaga” ako se blokada iranskih luka nastavi, navodi novinska agencija Tasnim.

Središnji stožer Hazrat Khatama al-Anbiya naglasio je da oružane snage posjeduju “veću moć i spremnost nego prije za obranu suvereniteta, teritorija i nacionalnih interesa, što je vojska zemlje iskusila kao dio te moći i ofenzivne sposobnosti tijekom Trećeg nametnutog rata”.

– Spremni smo i odlučni, dok pratimo ponašanje i kretanje neprijatelja u regiji i nastavljamo upravljati i kontrolirati strateški Hormuški tjesnac, nanijet ćemo još veću štetu američkim cionističkim neprijateljima u slučaju nove agresije – dodaje se.

Prema pisanju Al Jazeerau posljednja 24 sata razgovaralo se ne samo između Pakistanaca i Iranaca, nego i između Pakistanaca i Rusa – Rusija će navodno biti sljedeća postaja Aragchija nakon odlaska iz Pakistana.

Araghchi je danas pozdravio posredničke napore pakistanskog feldmaršala Asima Munira, zapovjednika pakistanske vojske, nakon sastanka s njim.

Kako je rečeno, “dva su čelnika razgovarala o najnovijem razvoju događaja u vezi s prekidom vatre” između SAD-a i Irana “i suradnji za jačanje mira i stabilnosti u zapadnoazijskoj regiji”.

Novinarka iz Dubaija Natasha Turak rekla je za Al Jazeeru da će zaljevski čelnici vjerojatno htjeti osigurati da se njihove potrebe uzmu u obzir u budućim rundama pregovora između SAD-a i Irana.

– Pad prihoda od izvoza nafte za zaljevske države je dramatičan; jedine zemlje koje su to izbjegle su Oman i Saudijska Arabija jer se većina njihovih luka nalazi izvan Hormuškog tjesnaca – rekla je.

U UAE su tjedni prihodi od nafte pali na između 20 i 30 posto prijeratnih razina, rekao je novinar, dok su u Kataru, Kuvajtu i Bahreinu tjedni prihodi pali za oko 80 posto.

Turak je rekao da bi zaljevske države željele vidjeti potpuno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca bez ikakvih pristojbi koje bi nametnuo Iran, što bi bilo ekonomski nepovoljno i “postavilo (opasan) presedan za slobodu plovidbe”.