Sarajevo: Poslovno-kulturno-diplomatski kompleksi ili stambeni? Slučaj “Kvadrant C”
Sarajevo se posljednjih godina suočava s intenzivnim građevinskim razvojem. Nove zgrade niču u gotovo svim općinama, a grad je prepoznatljiv po velikom broju aktivnih gradilišta i dizalicama koje su postale dio svakodnevice, piše Hayat.ba.
Procjenjuje se da je trenutno aktivno stotinjak gradilišta, uključujući desetak velikih kompleksa površine od 50.000 do gotovo 200.000 četvornih metara. Uglavnom je riječ o stambenim zgradama od kojih neke dosežu visinu od 12, 14, 20, pa čak i 23 kata.
Upravo jedan takav projekt, koji gradi tvrtka Tihomira Brajkovića, ima 23 kata i ilustrira trend visokogradnje koji posljednjih godina karakterizira Sarajevo.
Ipak, unatoč masovnoj stanogradnji, u fokusu javnosti ostaje „Kvadrant C“ na Marijin Dvoru – prostor koji je definiran kao poslovna zona.
Stanovanje, profit i infrastruktura pod pritiskom
Razlog dominacije stambenih projekata je jasan – brza i visoka zarada investitora. No, ovakvi projekti istovremeno stvaraju snažan pritisak na komunalnu i prometnu infrastrukturu grada.
S druge strane, poslovni i javni objekti imaju manji infrastrukturni pritisak, ali donose dugoročniji razvoj. Upravo zbog toga se „Kvadrant C“ ističe kao prostor koji bi trebao imati drugačiji urbani karakter u odnosu na ostatak grada.
Dugo planirani projekt u centru grada
Prema planskim dokumentima iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, “Kvadrant C” definiran je kao poslovno-diplomatsko-kulturna zona.
Oživljavanje ovog prostora počelo je prije više od deset godina, a 2015. godine Gradsko vijeće Sarajeva donijelo je Odluku o izradi Regulacionog plana.
Nakon višegodišnjih procedura, nacrta, javnih rasprava i korekcija, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dostavio je Gradskom vijeću konačni prijedlog plana.
Prijedlogom nisu obuhvaćene visoke stambene zgrade, kao ni zgrade s 20 i više katova. Dominiraju poslovni, diplomatski i kulturni sadržaji, pri čemu je najmanje 80 posto planirane površine namijenjeno tim funkcijama.
Što se planira graditi?
Opseg “kvadranta C” podijeljen je na sedam čestica i ukupno 146.000 četvornih metara.
Trenutno se na lokaciji nalaze 34 objekta, od kojih se veliki broj planira ukloniti, uključujući ruševne i privremene objekte. Nakon realizacije plana ostalo bi dvanaestak objekata.
Među ključnim projektima su: poslovni kompleks WTC Sarajevo (11 katova), dogradnja Importanne centra, diplomatsko predstavništvo Kraljevine Saudijske Arabije, muzej Ars Aevi, proširenje Fakulteta strojarstva, dodatni poslovni i obrazovni sadržaji.
Poseban naglasak stavljen je na kulturno-edukativne sadržaje koji zauzimaju značajan dio prostora.
Nema novih stambenih zgrada
Za razliku od ostatka Sarajeva, “Kvadrant C” ne predviđa stambenu izgradnju. Također, nijedna zgrada neće prelaziti visinu već postojećih zgrada na tom području.
Predviđeno je da najviše zgrade imaju do 11 katova, dok su one uz Wilsonovo šetalište ograničene na četiri kata. Posebno je naglašeno da se ne smije graditi na zelenim površinama.
Ključno pitanje: tko i što određuje razvoj grada?
Iako se plan formalno uklapa u važeće urbanističke dokumente, njegova izrada i izmjene otvaraju širu javnu raspravu.
Sarajevo se nalazi između dvije razvojne logike – brze stanogradnje i sporije, ali strateški važnijih poslovnih i kulturnih projekata.
Zato se “Kvadrant C” sve više doživljava kao test hoće li grad ići u smjeru stanova i investicijske brzine ili u smjeru planskog, funkcionalnog urbanog razvoja.
Za kraj, ostaje pitanje koje sve češće odjekuje u javnosti, nije li bitno samo graditi – nego i što se gradi, i za koga?
About The Author
