Geopolitički slom: Je li Hormuz postao američki Vijetnam na moru?
-webp.webp "Geopolitički slom: Je li Hormuz postao američki Vijetnam na moru?")
Ono što je počelo kao snažna američka kampanja pod sloganom “Šok i strahopoštovanje”, danas se pretvorilo u neizvjesno čekanje pred zatvorenim vratima Hormuškog tjesnaca.
Trenutna situacija, u kojoj su ambiciozni planovi za redefiniranje Bliskog istoka doveli do mirovnih pregovora, otkriva duboku promjenu američke strategije, prema analizi The American Conservativa.
Činjenica da administracija Donalda Trumpa pokušava riješiti pitanje plovidbe diplomacijom i blokadom, a ne nasilnim otvaranjem ovog ključnog plovnog puta, jasno govori da je Washington postao svjestan ograničenja vlastite vojne moći.
Iran je povukao lukav potez najavivši privremeno otvaranje tjesnaca, ali uz strogi uvjet da se brodovi kreću samo rutama koje on odobri.
To Ameriku stavlja u nezavidan položaj jer bi svaki ishod osim potpunog povratka na stari status quo značio pobjedu Teherana.
Ako Trump ne uspije osigurati punu slobodu prolaza, svijet će se morati prilagoditi novoj paradigmi u kojoj Iran diktira pravila u jednom od najvažnijih svjetskih trgovačkih središta.
Ovo strateško povlačenje Amerikanaca tragičan je podsjetnik kako se lako ciljevi rata ruše pod teretom stvarnosti, pretvarajući želju za apsolutnom dominacijom u puko spašavanje onoga što se spasiti može.
Povijest nas uči da takve situacije često označavaju prekretnice za velike sile, a najslikovitiji primjer je Sueska kriza iz pedesetih godina prošlog stoljeća.
Tada je Amerika, poput modernog kralja Artura, izvukla mač iz kamena i nametnula se kao gospodar mora, dok su Britanija i Francuska doživjele pad svoje imperijalne moći jer više nisu mogle same kontrolirati ključne morske prolaze.
Amerika se danas nalazi u sličnom iskušenju kao i bivši europski kolonizatori. Neuspjeh u Hormuzu ne bi bio samo vojni poraz, već i simboličan dokaz opadanja američke moći na globalnoj sceni, koju pozorno prate konkurenti poput Kine.
Opasnost je tim veća što se taj sukob ne odvija izolirano. Američka politika crpila je resurse i pozornost na Bliski istok, povlačila svoje naoružanje i fokus iz Azije, pa je Kina strpljivo čekala svoju priliku.
Ne budu li Sjedinjene Države jamčile sigurnost plovidbe u Hormuzu, tu bi ulogu mogla preuzeti druga sila, što bi trajno promijenilo geopolitičku kartu svijeta.
Na kraju bi cijena ovog rata mogla biti puno veća nego što su predviđali i najžešći kritičari, ostavljajući Ameriku bez utjecaja u obje ključne regije i potvrđujući da su pogreške iz prošlosti postale kobne za njezin status jedine svjetske supersile.
About The Author
