Čović vrši pritisak na oporbu unutar hrvatskog korpusa da podrži HDZ-ovog Filipovića koji je spomenuo i grešku u izboru partnera

Komentirajući činjenicu da pet hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om 1990. nije podržalo kandidaturu Dariane Filipović za Predsjedništvo BiH, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, kaže da je u proteklom razdoblju razgovarao s nekim od čelnika tih stranaka, poput Ivana Vukadina (HNP) i Ilije Cvitanovića (HDZ 1990).

– Zamolio sam ih da se, ako ne bude izmjena Izbornog zakona, suzdrže od izmišljanja kandidata i traženja kandidata jer time mogu naštetiti sebi, a možda i hrvatskom narodu. Naravno, bio sam svjestan da će se ti ljudi, kao određena oporba, pred izbore pokušati pozicionirati na način da pokažu da nisu pod okriljem HDZ-a. To je legitimno i pluralizam je dobrodošao hrvatskom narodu. Ali samo zato što danas imamo Izborni zakon kakav imamo, mislim da sebi čine medvjeđu uslugu šaljući poruku koja izaziva podjele. Ne može se trgovati interesima hrvatskog naroda i to je poruka svima – rekao je Čović.

Kazao je i kako “ta skupina stranaka zna da ne može učiniti ništa, ali je poslala poruku da je spremna žrtvovati hrvatsko pitanje samo kako bi naštetila najjačoj stranci”.

– I sad kad sam razgovarao s njima, rekao sam im da ako procjene da na političkom tržištu među Hrvatima vrijede 30, 40 ili 50 posto, neka razgovaraju o tome, ali ako vrijedite 5-6 posto, nemojte ugroziti tih 90 posto. Nitko to dugoročno neće prepoznati kao mudru odluku. Vidjet ćemo, ali mislim da će pogriješiti ako ne podrže našeg kandidata koji je zaista prihvatljiv svima u BiH koji žele europsku i stabilnu budućnost ove zemlje. Ova kandidatura nije hir jednog pojedinca – tvrdi Čović.

Kada je riječ o stanju u BiH i prioritetima u predizbornom razdoblju, Čović poziva sve da prioritet bude normalno funkcioniranje BiH i očuvanje sigurnosti, stabilnosti i mira u BiH.

– Svojedobno su bile geopolitičke okolnosti u svijetu koje su upućivale na to da bi se i ovdje mogla stvoriti neka nestabilnost. Mislim da smo dali puni doprinos da se to ne dogodi. Druga stvar, htjeli smo nastaviti europski put. Na našu žalost, sve te globalne aktivnosti su u prvi plan stavile neke druge interese u odnosu na proširenje u Bruxellesu. Tako da tamo danas nitko ne govori o širenju. I treće pitanje na kojem ćemo inzistirati u narednom periodu je osiguranje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda – ponovio je Čović.

Dodao je kako je njegov poziv kolegama da sami sebi odrede prioritete i ciljeve u ovih pet mjeseci, “a nakon izbora, uvjeren sam da ćemo imati kvalitetne većine, sjesti i dogovoriti partnerstva, kako ne bismo napravili grešku kao prošli put”.

Naveo je da je HDZ i nakon prošlih Općih izbora krajem 2022. godine dogovarao partnerstva s drugim strankama koje su “u nekim elementima bile isforsirane”. Greške se, dodaje, ne smiju ponavljati nakon ovogodišnjih izbora.

– Izborni rezultat moramo ovjeriti do kraja. Oni koji imaju većinu u državnom Domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti. Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH zajedno s Domom naroda morat će biti dio većine koja će obnašati vlast. Ako do kraja ove ili barem početkom iduće godine uspijemo napraviti novi saziv Vijeća ministara, bit će nam na prvom mjestu vanjska politika, stabilizacija na europskom putu jer smo sada u velikom zaostatku – rekao je Čović.

Istaknuo je i kako “svatko tko prihvati biti dio vlasti ne može biti i kočničar, jer prohodnost odluka mora postojati”.

– Naravno, morat ćemo još puno pregovarati, stalno biti na nekakvim sjednicama kako bismo nadoknadili izgubljeno u proteklih godinu dana – dodao je Čović.

Prešutio je da posljednjih mjeseci izaslanici SNSD-a i HDZ-a, stranaka na vlasti, onemogućuju kvorum za održavanje sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Unatoč trenutnom zastoju, optimist je glede europskog puta BiH i kaže da za to postoji više razloga.

– I ova kriza, koja je pokazala sve slabosti EU, uozbiljit će Uniju u svim sektorima. Europska unija će jako trebati ovaj dio naše jugoistočne Europe. Treba joj sada i morat će se ozbiljno pozabaviti time. Uvjeren sam da će u interesu EU i svih nas pristupanje biti u paketu, kao što je to bilo i dosad. Veliki broj članica EU htjet će jednim prečacem dovesti Ukrajinu do članstva. No, Ukrajina ne može u EU bez zemalja jugoistočne Europe. I to je prilika za nas koju trebamo ozbiljno shvatiti. Zato je važno pokazati unutarnju stabilnost – kazao je Čović.

Prema njegovim riječima, OHR nam više ne treba, iako smo godinama svjedoci, kako kaže, politike alibija u kojoj se traži da OHR donosi odluke umjesto domaćih institucija i dužnosnika.

– Moramo sami mijenjati i donositi zakone. Dok se to ne desi, OHR je tu, niko ga neće ugasiti. Duboko vjerujem da ako nakon ovih izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, OHR nam uopće neće trebati. Ako šaljemo pozitivne i jedinstvene poruke o vanjskoj politici, onda nam u Bruxellesu nema tko zatvoriti vrata. Danas imamo tri člana Predsjedništva koji vani pričaju tri potpuno različite priče. Imate ministra vanjskih poslova (Elmedin Konaković iz NiP-a) koji ima svoju misiju – između ostalog je kritizirao Čovića.

Dragan Čović je u razgovoru za Fenu također rekao da snažno podupire američke investicije, uključujući Južnu plinsku interkonekciju. Naglašava da Amerikanci preuzimaju sav rizik da ovdje ulože milijarde maraka kako bi izgradili našu infrastrukturu i povezali nas sa zapadnim svijetom.

– Žele investirati u četiri plinske elektrane velikog kapaciteta, što nam donosi energetsku stabilnost u vrijeme zelene tranzicije. Druga stvar, američki partneri žele s nama pregovarati i o ulaganjima u prerađivačke kapacitete. Ovo se nikada prije nije dogodilo – rekao je.

Odgovarajući na pitanje o mogućim opstrukcijama izgradnje Južne interkonekcije, ističe da do toga u ovom trenutku neće doći samo zato što iza projekta stoje Amerikanci.