Vlada FBiH nema ni plan robnih rezervi dok cijene divljaju: Što ima na zalihama?

U vrijeme nekontroliranog poskupljenja, gdje i najosnovnije životne namirnice građanima postaju luksuz, pomoć građanima bila bi povlačenje robnih rezervi iz skladišta.

Robne rezerve u Federaciji BiH daleko su od razine, čak i iz 1995. godine.

I nitko ne zna čime točno raspolaže jer je sve klasificirano kao tajna. U Republici Srpskoj su bankrotirali.

Tončo Bavrka, direktor Robnih rezervi Federacije BiH, kazao je za Faktor da Vlada FBiH još nije usvojila plan rada i da ne zna kako i što će biti s Robnim rezervama dok Vlada ne donese odluku i usvoji program i plan rada.

– Vlada još nije donijela plan za 2026. godinu pa i mi čekamo – rekao je Bavrka.

Bavrka ističe da je o tome već govorio te da su, za razliku od ranijih kriza, poput pandemije koronavirusa, robne rezerve FBiH sada nešto popunjenije, ali su količine hrane u robnim rezervama i nafte i naftnih derivata u Terminalima FBiH dovoljne samo za kratkoročne intervencije.

– Na zalihama imamo robu vrijednu oko 40 milijuna KM. Gledajući geopolitičku situaciju u svijetu, tendencije rasta cijena, jasno je da treba više izdvajati za robne rezerve – objašnjava Bavrka.

Prema njegovim riječima, postoje prijedlozi za interventnu pomoć iz robnih rezervi socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, ali ove godine Vlada FBiH još nije donijela odluke o tome.

Kada je riječ o ovogodišnjem proračunu Federacije BiH, Robne rezerve ostale su u sjeni dominantnih rashoda, bez vidljivog povećanja i političkog naglaska koji bi ukazivao na strateški zaokret u upravljanju sigurnosnim zalihama.

Ukupni proračun Federacije za narednu godinu projiciran je na oko 8,9 milijardi konvertibilnih maraka, a najveći dio sredstava usmjeren je na isplatu mirovina, socijalnih naknada, financiranje zdravstvenog sustava i transfere nižim razinama vlasti.

U takvom rasporedu prioriteta robne rezerve ostaju tek marginalna stavka, prisutna u proračunu prvenstveno zbog zakonske obveze, ali bez ambicije da budu značajniji instrument gospodarske i sigurnosne politike.

Iz dostupnih pregleda proračuna i javnih prezentacija ne vidi se značajnije povećanje sredstava za ovu namjenu, niti pokretanje posebnih programa koji bi ukazivali na ozbiljnije jačanje sustava robnih rezervi.

Ovo govori da Federacija još uvijek ne ulaže u razvoj robnih zaliha kao mehanizma zaštite u slučaju poremećaja na tržištu, rasta cijena ili mogućih kriznih situacija.

Ovaj pristup posebno je očit u kontekstu nedavnih gospodarskih izazova, uključujući inflaciju i nestabilnost na tržištima energije i hrane, gdje su robne rezerve u mnogim zemljama ponovno dobile na važnosti.

U Federaciji BiH, međutim, proračunski okvir za 2026. pokazuje da fokus ostaje na kratkoročnoj socijalnoj stabilnosti, dok se dugoročna otpornost sustava, barem kroz segment robnih rezervi, ne tretira kao prioritet.

Detaljniji uvid u konkretne iznose robnih rezervi moguć je samo kroz tehničke proračunske tablice i financijske planove nadležnih institucija, gdje se ova stavka vodi bez velikog javnog isticanja. Ova diskretna pozicija u proračunu dodatno potvrđuje njihovu sekundarnost u odnosu na ključne kategorije rashoda koje oblikuju fiskalnu politiku Federacije u 2026. godini.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da je već 15. april, a da Vlada FBiH još nije usvojila Program rada, ako ne može ni krenuti u tu proceduru.

Dakle, u trenutku kada svijet već mjesec i pol trese najveća gospodarska kriza, energetska, Vlada uopće ne raspravlja o robnim rezervama. Bave se kojekakvim imenovanjima, smjenama, kadrovskim pitanjima i međusobnim obračunima, a ništa nisu učinili na onom što je ključno, a to je zaštita građana Federacije BiH – naglašava Šabanović.

Dodaje da su građani Federacije BiH prepušteni sami sebi, a cijene iz dana u dan vrtoglavo rastu.

– Reakcija nadležnih nema, pričalo se o trošarinama, pa ništa, a građani i gospodarstvo su prepušteni sami sebi i svojim prilikama, a regulatora nema, a to je uloga države, pa tko preživi, ​​pričat će – zaključuje Šabanović.