Hoće li Kabirijeva Abraham grupa igrati ulogu u izgradnji Južne interkonekcije i uvozu američkog plina

Tvrtka MT Abraham Group iz Mostara, koja je u vlasništvu izraelskog biznismena Amira Grossa Kabirija, neće imati nikakvu ulogu u izgradnji projekta Južne interkonekcije, kao ni u uvozu američkog ukapljenog plina (LNG) u našu zemlju, unatoč ranijim najavama, potvrdilo je nekoliko sugovornika. Detektor.

Tvrtka MT Abraham Group neće biti uključena u realizaciju projekta Južne interkonekcije jer lex specialis Zakon o plinovodu jasno propisuje sve aspekte izgradnje Južne interkonekcije, navodi se u odgovoru Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

– AAFS Infrastruktura i energetika d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu označena je kao nositelj investicije projekta izgradnje plinovoda „Južna interkonekcija BiH i RH“, te je jasno da MT Abraham Grupa nema niti zakonski propisanu niti teoretski definiranu ulogu u kontekstu Južne interkonekcije. Prema važećim pozitivnim zakonskim propisima, navedena tvrtka može biti samo potrošač – navode iz Federalnog ministarstva.

Svi aspekti izgradnje bit će detaljnije precizirani ugovorom između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Investitora AAFS Infrastruktura i energija doo Sarajevo, pojašnjavaju iz Ministarstva.

MT Abraham Grupa je krajem veljače objavila da je potpisala Memorandum o razumijevanju s Alexandrosom Exarchouom, predsjednikom Atlantic-See LNG Tradea, kojim se uspostavlja okvir za dugoročni ugovor o opskrbi LNG-om za Aluminij Industries, tvrtku kćer MT Abraham Grupe i jednog od najvećih proizvođača aluminija u jugoistočnoj Europi.

– Zahvalna sam na povjerenju koje je američka administracija ukazala MT Abraham Grupi da bude ključni uvoznik američkog LNG-a za Bosnu i Hercegovinu i da osigura pouzdanu energetsku stabilnost za hercegovačku regiju, podupirući razvoj industrije, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje ekonomije kako bi dostigla svoj puni potencijal – kazala je tada u izjavi Amira Gross Kabiri, predsjednica MT Abraham Grupe.

Rekao je da ovaj projekt predstavlja najznačajniju isporuku američkog LNG-a u Bosnu i Hercegovinu i regiju.

Amer Bekan, direktor tvrtke AAFS Infrastructure and Energy iz Sarajeva, kaže da je najava kupovine LNG-a prema Mostaru i našoj zemlji iznenadila investitore projekta Južne interkonekcije – jer im nije jasno gdje bi se plin transportirao.

– Zvučalo je više kao marketinški trik, bila je to zbunjujuća situacija. Nismo vodili nikakve pregovore s njima, nemamo nikakav poslovni kontakt. Za nas su prihvatljivi kao budući potrošači, ali nisu relevantni za investitora. Kabiri je bio dobrodošao kao kupac. Imali smo neke kontakte preko uprave da žele razgovarati s nama, da se žele spojiti na taj plinovod, što je njihovo zakonsko pravo, a nama bi bilo dobro da imamo što više potrošača – ističe Bekan.

Tvrtka MT Abraham Group iz Mostara može biti samo potrošač plina, izjavio je nedavno na konferenciji Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.

Na upit o ulozi u projektu Južne interkonekcije upućen Kabiriju, iz MT Abraham Grupe novinarima su kazali da je Aluminij Industries, kao najveći potrošač prirodnog plina u BiH, glavni kupac američkog ukapljenog prirodnog plina.

– Primarni fokus nam je na osiguravanju stabilne opskrbe elektrolize energijom te na provedbi dugoročnih planova razvoja koji američki LNG čine primarnim izvorom energije. Surađujemo s relevantnim subjektima kako bismo osigurali da Južni interkonektivni plinovod pozicionira BiH kao proizvodnu snagu u kontinentalnoj Europi – navodi se u odgovoru, uz poruku da će MT Abraham Group, kao vodeći strani investitor, nastaviti s ulaganjima i širenjem poslovanja.

Kabirijeva najava za sada prije svega znači komercijalno i političko pozicioniranje za buduću opskrbu LNG-om, ali ne i stjecanje pravnog statusa uvoznika ili operatora transporta plina, kaže Goran Valka, energetski stručnjak.

Prema službenom stavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, jedino Energoinvest ima zakonsku osnovu za uvoz i prodaju prirodnog plina u Federaciji, dok je BH-Gas određen kao operator plinskog transportnog sustava, podsjeća Valka.

– To znači da Kabirijeva tvrtka ne može sama postati uvoznik plina samo zato što je potpisala memorandum ili komercijalni ugovor. To je prije svega dogovor o budućem opskrbnom lancu i velikom industrijskom preuzimanju plina kao potrošača, a ne dokaz da je MT Abraham Group dobila regulatorni status uvoznika. To potvrđuje i njihovo kasnije objašnjenje da pod glavnim uvoznikom prije svega misle na to da bi bili ključni kupac, najveći potrošač američkog LNG-a u BiH – kaže Valka, dodajući da mostarska tvrtka želi biti glavni industrijski kupac, a ne formalni uvoznik.

Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, napominje Valka, ne regulira pitanje tko uvozi plin u Federaciju, već prvenstveno tko je investitor novog plinovoda i kako se taj projekt realizira.

– Zato izostavljanje Energoinvesta iz tog zakona ne znači automatski da ova tvrtka prestaje biti uvoznik, niti da MT Abraham grupa dobiva to pravo. Zakonom o južnoj interkonekciji iz 2025. godine BH-Gas je izričito određen kao investitor projekta, dok je novim zakonom nositelj investicije AAFS Infrastructure and Energy doo Sarajevo – navodi i dodaje:

– U istom tekstu BH-Gas se ne imenuje, ali se spominje “operator postojećeg transportnog sustava u Federaciji BiH” koji je dužan investitoru dostaviti postojeću investicijsko-tehničku dokumentaciju i važeće dokumente. Dakle, BH-Gas se eksplicitno ne spominje, ali je zapravo pogođen tom odlukom jer je trenutni operator transportnog sustava u Federaciji. Novi zakon ne regulira pitanje tko uvozi plin u Federaciju, nego prvenstveno tko je investitor novog plinovoda i kako se projekt realizira – ističe Valka.

Iz Energoinvesta navode kako projekt Južne interkonekcije ne isključuje niti jedan postojeći izvor opskrbe, već omogućuje diversifikaciju, što znači više opskrbnih pravaca, veću fleksibilnost i veću sigurnost sustava. Upravo iz tog razloga, kako navode, Energoinvest podržava sve projekte koji doprinose diverzifikaciji, uz profesionalan i tržišan pristup u svim poslovnim odnosima.

– Odsutnost Energoinvesta iz teksta zakona ne znači odsutnost iz projekta, već odražava jasno razdvajanje regulatornih odgovornosti između infrastrukturnih i tržišnih segmenata plinskog sektora. Energoinvest posluje u skladu s važećim ugovorima i tržišnim uvjetima, te će nastaviti osiguravati stabilnu opskrbu prirodnim plinom iz raspoloživih izvora, uključujući Rusiju, sve dok za to postoje ugovorni i tržišni uvjeti – poručuju iz kompanije.

Napominju da ovaj projekt ima višestruki značaj jer diverzifikacijom pridonosi dugoročnoj sigurnosti opskrbe plinom, čime se smanjuje ovisnost o jednom izvoru. Istovremeno, otvara se prostor za veću tržišnu konkurentnost, stabilnije cijene i razvoj tržišta plina u Federaciji, dodaju.

Lakić je na konferenciji za novinare, govoreći o Južnoj interkonekciji, naveo da će se graditi tri plinske elektrane. Bekan pojašnjava da će se jedna od tih elektrana graditi u krugu poduzeća Aluminij u Mostaru, gdje se nalazi i MT Abraham grupa kojom upravlja Kabiri.

– Abraham grupa samo su zakupci dijela te proizvodnje, nemaju nikakve veze s vlasništvom i nekretninama, tako sam upoznat. Sama Južna interkonekcija nije isplativa investitorima bez plinskih elektrana kao velikih potrošača. Stvaramo potrošače kojih nemamo, bit će kapaciteta i za druge gradove. Mi dolje gradimo plinsku elektranu koja će proizvoditi struju koju netko mora kupovati, je li to Elektroprivreda HZHB, je li je treba prodavati na europskom tržištu – rekao je Bekan.

Novinska agencija Reuters objavila je početkom veljače da grčka tvrtka Atlantic Sea LNG Trade traži dvadesetogodišnji aranžman za do 15 milijardi kubičnih metara američkog LNG-a za jugoistočnu Europu, kroz regionalni projekt preusmjeravanja ruskog plina, kaže Valka. Nakon toga potpisano je nekoliko memoranduma s regionalnim partnerima među kojima je i Bosna i Hercegovina, odnosno MT Abraham Group.

Valka smatra da ova tvrtka pokušava zauzeti ključnu komercijalnu poziciju u budućem opskrbnom lancu.

– Zato se Kabirijeva najava može promatrati kao dio šire geopolitičko-poslovne ofenzive za plasman američkog LNG-a u jugoistočnoj Europi, u kojoj su unaprijed rezervirani potrošači, politički partneri i budući pravci isporuke. On može pokušati zauzeti strateški najvažniju tržišnu poziciju na budućem južnom pravcu kao najveći kupac, kao politički važan industrijski partner projekta i kao subjekt koji potrošnjom stvara ekonomsku logiku da se plinovod gradi upravo onako kako njemu odgovara. To nije isto što i preuzeti plinski biznis – zaključuje Valka.