Koliko dugo Zavod Drin diže revolving kredit od milijun KM za tekuće poslovanje, ima li to veze s povećanjem plaća

Federalna zastupnica Kenela Zuko je na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH tijekom zastupničkog sata upitala Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je li trenutno materijalno stanje federalnih ustanova socijalne zaštite stabilno. Odnosno, da li Ustanova za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Drin Fojnica održava poslovanje revolving kreditom, posebno nakon povećanja plaća”.

– Da li je točna informacija da Ustanova za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu – Drin svoje poslovanje održava uz pomoć revolving kredita u iznosu od milijun KM. Navodi se da je evidentno da je problem nastao sredinom 2025. godine kada je svim radnicima povećana plaća u iznosu od 300 KM, a prethodno nisu bila osigurana financijska sredstva – upitao je Zuko.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priopćilo je da se “može konstatirati da federalne ustanove socijalne zaštite u cjelini nastavljaju obavljati svoje zakonom propisane funkcije i obveze, uključujući i osiguranje kontinuirane skrbi o korisnicima”.

– Pritom se ne može zanemariti činjenica da su u proteklom razdoblju prisutni određeni financijski pritisci proizašli iz šireg gospodarskog konteksta, uključujući rast troškova rada, rast cijena roba i usluga, kao i kontinuirana odstupanja u dinamici naplate potraživanja od pružatelja usluga – navode iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Zatim su se osvrnuli na revolving kredit Ustanove Drin.

– Ustanova Drin koristi instrument revolving kredita od 2015. godine, isključivo u svrhu održavanja tekuće likvidnosti, odnosno pravovremenog podmirivanja kratkoročnih obveza, prvenstveno obveza prema zaposlenicima i dobavljačima.

Važno je naglasiti da se ne radi o trajnom dugu u punom iznosu od milijun KM, već o kreditnom limitu koji se koristi povremeno iu znatno manjem stvarnom obimu. Prema raspoloživim podacima, efektivno angažirani iznos sredstava po ovom osnovu iznosi cca 240.000,00 KM, uz to što se sredstva povlače i vraćaju u kratkim vremenskim intervalima, a kamata se obračunava isključivo na iskorišteni dio sredstava.

Ovakav način korištenja kreditnog instrumenta ukazuje na njegovu funkciju kao standardnog alata za upravljanje likvidnošću, a ne kao pokazatelja trajne financijske nelikvidnosti ili prezaduženosti – navode iz Ministarstva.

Dodaju kako su razlozi korištenja revolving kredita višestruki.

– Prije svega, evidentiran je značajan izostanak planirane naplate prihoda u prvih šest mjeseci 2025. godine, što je rezultiralo financijskim manjkom u iznosu od 873.000,00 KM. Značajna su i potraživanja prema pojedinim kantonima, među kojima je i Unsko-sanski kanton u iznosu od cca 260.000,00 KM, kao i kontinuirana kašnjenja u plaćanju usluga od strane više komitenata, pri čemu se u nekim slučajevima plaćanje vrši sa zakašnjenjem od 60 dana ili se u određenim periodima uopće ne vrši.

Ustanova je u 2025. godini realizirala i značajna vlastita ulaganja od 608.612,78 KM koja se odnose na poboljšanje infrastrukture i kvalitete usluga, dok su dodatni financijski pritisci proizašli iz povećanja troškova lijekova i medicinske opreme (cca 700.000,00 KM za šest mjeseci), poboljšanja kvalitete prehrane korisnika (cca. 800.000,00 KM za šest mjeseci), povećanje troškova energije i komunalnih usluga (403,1 30,97 KM), kao i troškova održavanja zgrade (cca 300.000,00 KM). U tom kontekstu korištenje kratkoročnih financijskih instrumenata predstavlja racionalan odgovor na poremećaje u dinamici prihoda, uz istovremeno očuvanje standarda brige o korisnicima – navode iz Ministarstva.

Dotakli su se povećanja plaća.

– Vezano za navod da su financijske poteškoće nastale prvenstveno zbog povećanja plaća uposlenika za 300 KM, potrebno je naglasiti da je usklađivanje plaća izvršeno sukladno važećem granskom kolektivnom ugovoru za 2025. godinu, te kao takvo predstavlja zakonsku obvezu, a ne diskrecionu odluku Ustanove. Iako je navedeno povećanje imalo određeni utjecaj na rashodovnu stranu poslovanja, raspoloživi podaci ukazuju da se ono ne može promatrati kao jedini, niti dominantni uzrok nastalih financijskih pritisaka, koji su, kako je prethodno objašnjeno, rezultat kombinacije više strukturnih i operativnih čimbenika – navedeno je.