Kredit za kreditom, Vlada FBiH se zadužuje za 50 milijuna KM za vraćanje dugova

Vlada Federacije BiH ponovno poseže za kreditnim zaduženjem – ovoga puta u iznosu od čak 50 milijuna KM – kako bi servisirala unutarnji dug u 2026. godini, pokazuju detalji ugovora koji otvaraju pitanje dugoročne održivosti javnih financija, ali i prioritete Vlade.

Vlada FBiH jučer je na sjednici prihvatila odluku o ovom zaduženju kod komercijalne banke.

Prema ugovoru, banka se obvezuje staviti na raspolaganje cjelokupan iznos kredita, a Federacija BiH se obvezuje vratiti taj novac s kamatama i pratećim troškovima, u rokovima i na način precizno definiran dokumentom.

Drugim riječima, radi se o klasičnom kreditnom aranžmanu – ali s vrlo specifičnom svrhom, zatvaranje postojećih dugova, a ne financiranje novih projekata ili investicija.

Kredit u iznosu od 50 milijuna KM namijenjen je isključivo za servisiranje unutarnjeg duga Federacije BiH, što znači da se nova sredstva koriste za otplatu ranijih obveza.

Ovakav pristup, iako uobičajen u upravljanju javnim dugom, otvara dilemu da li se dug zapravo smanjuje ili se samo prolongira kroz nova zaduženja.

Zanimljivo je i to da se korisnik kredita, odnosno Vlada FBiH, obavezuje da sredstva neće koristiti za transakcije vezane uz dionice ili druge vrijednosne papire unutar UniCredit Grupe, što ukazuje na dodatne mehanizme zaštite banke, ali i na potencijalni interes financijske institucije u ovom aranžmanu.

Kamatna stopa na kredit iznosi 3,19 posto godišnje i fiksna je, što znači da se neće mijenjati tijekom razdoblja otplate.

Iako se na prvi pogled radi o relativno povoljnoj kamatnoj stopi, valja imati na umu da su u efektivnu kamatnu stopu uključeni svi dodatni troškovi, uključujući i naknade za obradu kredita, što ukupno povećava financijsko opterećenje proračuna.

Kamate se obračunavaju svakih šest mjeseci, a dospijevaju dva puta godišnje, sredinom svibnja i sredinom studenog.

Vlada ima rok od osam dana za plaćanje nakon dospijeća, što dodatno zahtijeva precizno planiranje proračunskih tijekova.

U slučaju kašnjenja aktiviraju se dodatne obveze po osnovi zateznih kamata, što može dodatno opteretiti javne financije.

Poseban segment ugovora odnosi se na tzv. interkalarnu kamatu, obračun koji se primjenjuje od trenutka isplate kredita do početka njegove otplate.

Iako tehnički standardna, ova stavka znači da trošak kredita počinje rasti praktički odmah nakon povlačenja sredstava.

Ovakvo zaduženje dolazi u trenutku kada je Federacija BiH ionako suočena sa sve većim pritiskom na proračun, a sve češće posezanje za kreditima za podmirenje postojećih obveza ukazuje na sustavni problem upravljanja javnim dugom.

Umjesto da krediti budu alat za razvoj i investicije, oni se sve više koriste za “krpanje rupa” u proračunu.

Na kraju, iako vlasti takve poteze često pravdaju stabilnošću financijskog sustava i urednim servisiranjem obveza, ostaje otvoreno pitanje koliko će dugo ovaj model biti održiv i tko će u konačnici snositi teret sve većeg duga.