Trump razmatra povlačenje američkih trupa iz Europe zbog napetosti oko NATO-a

Američki predsjednik Donald Trump, uzrujan neuspjehom saveznika u NATO-u da pomognu u osiguravanju Hormuškog tjesnaca i ljut što njegovi planovi za preuzimanje Grenlanda nisu napredovali, razgovarao je sa savjetnicima o mogućnosti povlačenja nekih američkih trupa iz Europe, rekao je Reutersu u četvrtak visoki dužnosnik Bijele kuće.

Nikakva odluka nije donesena, a Bijela kuća nije naložila Pentagonu da razvije konkretne planove za smanjenje broja vojnika na kontinentu, rekao je dužnosnik koji je tražio anonimnost kako bi razgovarao o internim raspravama.

Ali sami razgovori naglašavaju koliko su se odnosi između Washingtona i njegovih europskih NATO saveznika pogoršali posljednjih mjeseci. Oni također sugeriraju da je posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Bijeloj kući u srijedu učinio malo za poboljšanje transatlantskih odnosa, koji su vjerojatno na najnižoj točki od osnivanja NATO-a 1949. godine.

Bijela kuća je javno rekla da Trump razmišlja o potpunom povlačenju iz saveza. Uklanjanje trupa iz Europe omogućilo bi Trumpu da dramatično smanji sigurnosne obveze Washingtona na kontinentu bez formalnog povlačenja, potez koji bi testirao ustavna prava.

SAD trenutno ima više od 80.000 vojnika u Europi i ima središnju ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi od Drugog svjetskog rata. Više od 30.000 tih vojnika nalazi se u Njemačkoj, a značajan broj stacioniran je i u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj.

Dužnosnik nije rekao koje bi zemlje mogle biti pogođene ili koliko bi vojnika moglo biti povučeno ako Trump odluči nastaviti s tom idejom.

Upitan za komentar, glasnogovornik NATO-a uputio je Reuters na Rutteov intervju za CNN u srijedu.

U tom intervjuu, Rutte je rekao da razumije Trumpove frustracije savezom, ali da je “velika većina europskih nacija” bila od pomoći Washingtonu u njegovim ratnim naporima u Iranu.

Nakon Rutteovog sastanka s Trumpom, glavni tajnik rekao je europskim vladama da Trump želi konkretne obveze za osiguranje Hormuškog tjesnaca u roku od nekoliko dana, izvijestio je Reuters ranije u četvrtak.

Dok Trump već dugo ima turbulentan odnos s NATO-om – godinama optužujući europske prijestolnice da škrtare na obrambenoj potrošnji – posljednja tri mjeseca bila su posebno teška.

U siječnju je Trump izazvao transatlantsku krizu kada je obnovio dugogodišnje prijetnje aneksijom Grenlanda, prekomorskog teritorija Danske. Od izbijanja rata s Iranom 28. veljače, izrazio je duboko razočaranje što NATO saveznici nisu ponudili pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, vitalne rute za globalnu opskrbu energijom koja je ostala uglavnom zatvorena unatoč krhkom prekidu vatre objavljenom ovaj tjedan.

Diplomati NATO-a prethodno su rekli da SAD nije jasno dao do znanja očekuju li bilo kakve misije u Hormuškom tjesnacu da započnu tijekom ili nakon sukoba, a također su rekli da SAD nije precizirao koje specifične sposobnosti očekuje od svake zemlje NATO-a.

Wall Street Journal izvijestio je u srijedu da visoki dužnosnici administracije raspravljaju o premještanju trupa stacioniranih u Europi iz zemalja čiji su čelnici kritizirali američko-izraelski rat protiv Irana u europske zemlje čiji su ih čelnici više podržavali.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je Reutersu da je Trump konkretno razgovarao o povratku vojnika u SAD, umjesto da ih premjesti u druge strane zemlje.

Dužnosnik je rekao da je Trump posebno iritiran onim što on doživljava kao pokušaje Europe da odbije njegove pokušaje da stekne Grenland.

Nakon sastanka s Rutteom u Švicarskoj u siječnju, Trump je nagovijestio da je na pomolu dogovor o okončanju spora oko danskog teritorija. Takav dogovor nije postignut.

– On je izričito tražio od NATO-a da smisli plan kad smo bili u Davosu, a oni to nekako ne shvaćaju ozbiljno – rekao je dužnosnik, prenosi Vijesti obrane.