Primjedbe na naftovod, ali svi će glasati: “Ovoliko pozitivne reakcije na Ameriku nije bilo od filmova o Johnu Wayneu”

Zastupnici u Parlamentu Federacije BiH vodili su žustru raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, projektu vrijednom oko 1,5 milijardi eura, koji vlast i oporba, unatoč brojnim zamjerkama, smatraju ključnim za energetsku budućnost zemlje.

Iako su klubovi najavili podršku zakonu, raspravu su obilježile ozbiljne kritike na račun predloženih rješenja, posebice kada je riječ o uvođenju investitora u sam tekst zakona, poreznim olakšicama i pravnoj utemeljenosti pojedinih odredbi.

Šef Kluba Demokratske fronte Mahir Mešalić problematičnim je ocijenio to što je firma investitora direktno uvedena u zakon, ističući da takvo rješenje nije ustaljena praksa.

– Niste trebali tvrtku uvoditi u zakon, koliko je poznato, svi strani investitori plaćaju porez državi. Vjerujem da ni investitor nije tražio takvo rješenje, nego je ono došlo iz ministarstva – rekao je Mešalić.

Dodao je da se radi o presedanu koji može narušiti pravni poredak, upozorivši da pojedinačni akt ne može imati karakter općeg zakona.

Ipak, istaknuo je da će DF podržati zakon zbog njegove važnosti, istaknuvši da Federacija BiH nema luksuz da odbije jednu od najvećih investicija u regiji.

– Zaključili smo da to treba podržati, iako smo izgubili godine. Nadamo se da će Južna interkonekcija konačno zaživjeti – rekao je.

Predsjednik Kluba SDA Mirsad Zaimović upozorio je da je ostalo jako malo vremena za realizaciju projekta, podsjetivši da bi već početkom 2028. godine moglo doći do potpunog prekida isporuke ruskog plina.

– Za izgradnju ovog sustava imamo nešto više od godinu i pol dana, a zakon je tri puta odbijen u parlamentarnoj proceduri – kazao je Zaimović.

Kritizirao je Vladu zbog, kako je naveo, nesposobnosti da pokrene taj projekt, istaknuvši da bez pritiska međunarodne zajednice on ne bi ni bio realiziran.

– Da nije interesa naših partnera sa Zapada, Federacija bi ostala bez tog energenta iu još težoj ekonomskoj situaciji – kazao je.

Zaimović je naveo da zakon sadrži “neuobičajena i eksperimentalna rješenja”, ali da će ga SDA ipak podržati.

Posebno je doveo u pitanje rok od 15 dana za dostavu dokumentacije investitoru, ocijenivši ga nerealnim, kao i nedovoljno jasno definiran status operatora sustava.

Upozorio je i na pitanje imovine, istaknuvši kako se mora precizno definirati da nekretnine koje su predmet izvlaštenja ostaju vlasništvo države, a ne investitora.

Najavio je i dodatne konzultacije s predlagateljem zakona kako bi se otklonile eventualne prepreke koje bi mogle usporiti ili blokirati projekt.

Predsjednik Kluba SDP-a Damir Mašić odbacio je optužbe oporbe podsjetivši da prethodne vlasti godinama nisu uspjele ni usvojiti projekt.

– Ne treba politizirati nešto oko čega se svi slažemo. Osam godina se ništa nije radilo, a sada kada imamo rješenje treba ga podržati – rekao je Mašić.

Naglasio je da Federacija BiH trenutno ovisi o ruskom plinu, te da je alternativa ovom projektu potpuni izostanak opskrbe.

– Nemamo drugog partnera niti drugu opciju. Ovo je izbor između nečega i ničega – rekao je.

Dodao je da realizacija neće ovisiti samo o federalnoj razini, već i o kantonima i općinama kroz koje će plinovod prolaziti.

Mašić je najavio da će predložiti zaključak kojim će se Vlada FBiH obvezati da redovno izvještava Parlament o realizaciji projekta.

Zastupnik SDA Salko Zildžić odgovorio je Mašiću ističući da su kritike opozicije opravdane.

Podsjetio je da je SDA i ranije pokazala spremnost da podrži zakon, čak i usprkos nesuglasicama unutar tadašnje koalicije, te naglasio da vlast mora prihvatiti dobronamjerne primjedbe.

– Trudimo se biti dosljedni i korektni, ali i ukazivati ​​na propuste koji mogu imati ozbiljne posljedice – rekao je.

Predsjednik Kluba HDZ-a Mladen Bošković istaknuo je kako su hrvatski zastupnici ranije bili protiv zakona, a sada podržavaju izmijenjeni tekst.

Naglasio je kako je važno osigurati opskrbu plinom iz više pravaca, te pozdravio uključivanje američkog investitora u projekt.

– Ne vidim bolji način nego da se jasno imenuje investitor. Ako netko ima nedoumica, neka ih izrazi danas. Potreban nam je nezavisan partner – kazao je Bošković.

Dodao je kako uloga Sjedinjenih Američkih Država predstavlja dodatno jamstvo sigurnosti i stabilnosti projekta.

– U vremenu globalnih političkih i sigurnosnih izazova ovakav projekt može donijeti samo dobrobit Bosni i Hercegovini – kazao je.

Naglasio je i potrebu depolitizacije projekta, zalažući se za širenje mreže prema Tuzli i Čapljini, ali je izrazio žaljenje što među planiranim krakovima nema pravca prema Stocu.

Za repliku se oglasio Mirsad Zaimović, predsjedavajući Kluba SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH koji je kazao da je ovaj zakon izglasan jednoglasno, a nije bitno što se u međuvremenu promijenilo jer nam je sada potrebna pomoć da se ovaj projekt realizira što prije.

Bošković je odgovorio da se sada mogu ponavljati unedogled, ali da je činjenica da su Hrvati preglasani kada je u pitanju ovaj zakon.

Amra Junozović-Kaljić, predsjedavajuća Kluba zastupnika NiP-a, kazala je da se danas glasa o jednom od najvažnijih zakona iz oblasti energetike u Bosni i Hercegovini.

– Daljnje odgađanje odluke nosi nemjerljive ekonomske rizike za budućnost građana Federacije Bosne i Hercegovine. Ovdje je pitanje želimo li otvoriti vrata alternativi. Vremena se mijenjaju i mi se moramo mijenjati, imali smo izvjesnu kalendarsku činjenicu da je 01.01.2028. prestaje distribucija plina iz Rusije, izgradnja plinovoda znači da ćemo imati alternativu, bez nje nećemo, energetika je postala oružje – rekla je Junuzović-Kaljić.

Kazala je da je uvođenje investitora u zakon presedan, ali da je važan, te da se BH Gas ne eliminira, već zadržava svoju ulogu, te da je institucionalni partner projekta u dijelu u kojem može funkcionirati.

– Hitnost postupka jedina je reakcija na vremensku matematiku. Svjesni smo da ovaj zakon nije savršen, ali zakon koji kasni ne vrijedi ništa, mi glasamo za ovaj prijedlog zakona, glasamo za model koji može postati standard za sve buduće projekte u Federaciji BiH – rekla je Junuzović-Kaljić.

Admir Čavalić, predsjedatelj Kluba nezavisnih zastupnika, rekao je da će glasati za to jer je to jedan od najvažnijih projekata za Federaciju BiH, ali i za Bosnu i Hercegovinu.

– Brojne su koristi od ovog projekta, ekonomske, političke, geopolitičke. Ako imate značajnu prisutnost američkog kapitala, onda imate garancije i stabilnost. Vodite računa o ugovoru, nemojte da dođemo u situaciju da budemo tuženi – rekao je Čavalić, te dodao kako traže maksimalan saborski nadzor.

Istaknuo je kako očekuje da će Milorad Dodik biti pod pritiskom američkih partnera te da će uskoro biti potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske.

Irfan Durić, predsjednik Kluba NSZ i PDA, rekao je da ono što je evidentno i činjenica je da sve stranke u ovom domu žele da se ove izmjene zakona prihvate i da čestita svima nama jer je to jedan od najvećih projekata nakon rata.

– Trebamo biti sretni što tvrtka iz SAD-a ulaže kod nas jer svi znamo kako SAD zna zaštititi svoje potencijale – rekao je Durić, dodavši da će podržati izmjene i dopune Zakona.

Zastupnik Slaven Raguž (HRS) rekao je kako se nada da neće pokvariti feštu i da nitko razuman nije protiv toga, no problem je zašto se od zastupnika traži da podrže ovako površan zakon.

– Već mjesecima slušamo kako je Južna interkonekcija najvažniji projekt i cijelo vrijeme je problem bio BH Gas, a ono što smo dobili je inozemni partner sa sjedištem u Sarajevu i jedina referenca je da iza toga stoji SAD. Ne bi bilo niti jedne kritike da je investitor rekao da s ovim projektom “ulazimo kroz sigurnosni kišobran SAD-a”, a ovdje je riječ o važnom zakonu, a zaštite nema. Zašto je BH Gas bio problem, a ne ovaj američki investitor. Umjesto državnog operatera koji ima obveze, dobivamo privatnog investitora – rekao je Raguž.

Tvrdi da lokalne samouprave, od kojih se očekuje da preuzmu puni rizik ovog projekta, nisu zaštićene te da je inzistirao na naknadama, koje su uvjet u ovakvim situacijama.

– Zašto bi jedinice lokalne samouprave sudjelovale u ovom projektu ako nemaju interesa – upitao je Raguž i postavio pitanje tko snosi troškove, ne daj Bože, nesreće.

Pitao je gdje su ugovoreni kupci, gdje je test osjetljivosti ako cijene rastu, elektrane kasne.

– Ne kažem da to ne treba usvojiti, ali minimum bez kojeg ne bih išao je pronaći način da financijski podržimo lokalne zajednice, barem uvođenjem poreza – rekao je Raguž.

Zastupnica Edina Gabela (SBiH) kazala je da ova stranka neće podržati ove izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji.

– BH Gas je uradio projekt, podnio zahtjev za urbanističku suglasnost, umjesto BH Gasa dovodi se firma koja nema iskustva u ovom projektu, a pojavljuje se firma osnovana u studenom prošle godine i njena tvrtka kćer u Sarajevu koja nije realizirala niti jedan projekt – kazao je Gabela.

Pitala je zašto se donosi Zakon o izmjenama i dopunama zakona, a nije napravljena studija izvodljivosti ni troškova ni cijene plina.

– Radi se pravni presedan s nesagledivim posljedicama za jedinice lokalne samouprave. Što će biti osiguranje za kredit, osim usmenog jamstva da neće oštetiti proračun. Tražit ćemo da to uđe u zakon – rekla je Gabela i upitala tko će upravljati plinovodom jer je investitor rekao da oni to neće.

Pitala je namjerava li se u posao uvesti Kabirijeva tvrtka koja je već potpisala ugovor s američkim investitorom.

Karamatić: Firma sa 2.000 KM na računu nije Amerika, samo rad i znoj, postoji i Hollywood

Zastupnik Mario Karamatić (HSS) rekao je da “Amerika nije samo rad i znoj, tu su i Hollywood, Disneyland, baseball i rock and roll, toliko pozitivnih reakcija na Ameriku nisam vidio od filmova Johna Waynea”.

– Firma je registrirana u Sarajevu s kapitalom od 2.000 KM. Opet, nakon niza rasprava, kako može Mladen Bošković, svemoćni u ovom saboru, da skupi za mene “50 ruku” i da ja kupim 51 posto vlasništva u ovoj tvrtki. Nikada u svojoj političkoj karijeri nisam imao nedorečeniji zakon ispred sebe – rekao je Karamatić.

Predložio je prijedlog zaključka kojim se obvezuje Vlada FBiH, kao većinski vlasnik Energoinvesta i BH Gasa, da odmah prekine distribuciju plina putem navedenih društava sukladno Zakonu.

– Time bi se dodvoravali Amerikancima, a da se ljudima ne kaže da od toga neće biti ništa i da će to i dalje “stajati u ladicama”, da nije moguće dati tvrtki te ovlasti bez promjene drugih zakona, jer to može samo javno poduzeće. Ne može to biti privatna firma, pogotovo ne firma s kapitalom od 2.000 KM.

Mahir Mešalić (DF) pozvao je zastupnike da ne podrže Karamićev zaključak jer je glup.

– Mi ovdje nemamo nikoga, ni premijera, ni ministra finansija… Ja izražavam protest, nisam glasao za Vladu FBiH, to mi je nametnuto, ali to se morate pitati – rekao je Mešalić.

U ime Kluba Naše stranke obratio se Dragan Mioković (NS), koji je istaknuo da je ovo i pitanje geopolitičkog pozicioniranja Bosne i Hercegovine.

– Naša stranka Južnu interkonekciju smatra ključnim interesom, a mi želimo taj projekt, tim više što je iz SAD-a poručeno da je Južna plinska interkonekcija ne samo ključni projekt za Bosnu i Hercegovinu, već i interes SAD-a – kazao je Mioković.

Osvrnuo se i na nedostatke i nedorečenosti u ovom zakonu, te naglasio činjenicu da u ovom projektu nema BH Gasa.

Određena je pauza od pola sata radi održavanja sjednice Klubova zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.