Kako je Iran, unatoč Trumpovim sankcijama, došao korak bliže atomskoj bombi
Analiza koju donosi Vanjska politika godine ukazuje da je strategija Washingtona na povijesnoj prekretnici.
Administracija predsjednika Trumpa, vođena idejom potpunog neutraliziranja iranske nuklearne prijetnje, suočava se s režimom koji je, unatoč gubitku karizmatičnog vođe poput ajatolaha Khameneija, zadržao čvrstu kontrolu nad vojnim aparatom.
Ključni izazov za američku vanjsku politiku leži u činjenici da se ekonomski pritisak, koliko god razoran bio, dosad nije pokazao dovoljnim da zaustavi Iran.
Istodobno, regionalni saveznici Sjedinjenih Američkih Država s velikim oprezom prate svaki potez Bijele kuće.
Postoji opravdan strah da bi pretjerano oslanjanje na vojnu silu moglo pokrenuti lančanu reakciju u kojoj bi Iran, stisnut uza zid, aktivirao svoje saveznike u Libanonu, Siriji i Jemenu.
Takav scenarij ne samo da bi ugrozio sigurnost Izraela i arapskih monarhija, već bi izazvao i neviđeni šok na globalnom energetskom tržištu, što bi naštetilo i samom američkom gospodarstvu.
Analiza sugerira da bi Trumpova potraga za “dogovorom stoljeća” s Teheranom mogla završiti ili potpunim trijumfom diplomacije s pozicije moći ili ulaskom u najkrvaviji sukob 21. stoljeća.
Iranska strana, svjesna da bi se svaki znak slabosti mogao protumačiti kao poziv na invaziju, nastavlja testirati granice nuklearnog praga.
About The Author
