Iran prijeti zatvaranjem tjesnaca Bab al-Mandeb: Kako bi to utjecalo na svjetsku trgovinu?

Glavni savjetnik vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija zaprijetio je da bi iranski saveznici mogli zatvoriti pomorski put kroz Bab al-Mandeb, kao što je Teheran učinkovito učinio s Hormuškim tjesnacem.

Bab al-Mandeb povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i ključni je vodeni put za globalnu trgovinu naftom. Njegova je važnost dodatno porasla otkako je Iran učinkovito zatvorio Hormuški tjesnac – kroz koji se u miru transportira 20 posto svjetske nafte i plina.

Ali Akbar Velayati, iranski bivši ministar vanjskih poslova i dugogodišnji diplomat poznat po svom utjecaju unutar sustava, upozorio je u nedjelju na Platformi X da “ujedinjeno zapovjedništvo Fronte otpora gleda na Bab al-Mandeb isto kao i na Hormuz”.

– Ako se Bijela kuća usudi ponoviti svoje glupe greške, uskoro će shvatiti da se tijek globalne energije i trgovine može poremetiti jednim potezom – napisao je Velayati. Iranska državna Press TV kasnije je potvrdila njegovo upozorenje.

Ovo se događa nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio bombardiranjem iranskih elektrana i mostova od srijede ovog tjedna ako Teheran ne pristane ponovno otvoriti Hormuški tjesnac. Iran je rekao da je Hormuz otvoren za brodove iz zemalja koje pregovaraju o sigurnom prolazu – osim za SAD i Izrael. Trump je prije prijetio da će bombardirati iranska postrojenja za desalinizaciju.

Međutim, zatvaranje Bab al-Mandeba imalo bi posljedice daleko šire od samog rata i moglo bi dodatno pogoršati globalnu energetsku krizu uzrokovanu sukobom, produbljujući ekonomske potrese koji se već osjećaju u tvornicama, kućanstvima i benzinskim postajama diljem svijeta.

Tjesnac se nalazi između Jemena na sjeveroistoku i Džibutija i Eritreje na jugozapadu, na Rogu Afrike. Spaja Crveno more s Adenskim zaljevom koji se nastavlja u Indijski ocean. Širok je 29 kilometara na najužem mjestu, što ograničava promet na dva brodska kanala za dolazne i odlazne brodove, a učinkovito ga kontroliraju Houthi pobunjenici koje podržava Iran.

Ova jemenska skupina ključni je dio takozvane “Osovine otpora”, koalicije organizacija ideološki ili taktički povezanih s Teheranom, na koju je Velayati očito mislio. Tjesnac je vitalna ruta kojom Saudijska Arabija izvozi svoju naftu u Aziju. Kada je Hormuški tjesnac otvoren, on je također ključan za izvoz nafte, plina i goriva iz drugih zaljevskih država u Europu preko Sueskog kanala ili naftovoda SUMED na egipatskoj obali Crvenog mora.

Tijekom 2024. oko 4,1 milijardi barela sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda – otprilike 5 posto ukupnog svjetskog prometa – prošlo je kroz tjesnac.

Kad bi se i Bab al-Mandeb i Hormuški tjesnac zatvorili, to bi blokiralo čak 25 posto svjetske opskrbe naftom i plinom.

Nije samo nafta u pitanju: otprilike 10 posto globalne trgovine prolazi kroz Bab al-Mandeb, uključujući kontejnere koji putuju u Europu iz Kine, Indije i drugih azijskih zemalja.

Zbog zatvaranja Hormuza, važnost Bab al-Mandeba je dodatno porasla.

Saudijska Arabija, koja se tradicionalno oslanjala na Hormuz za izvoz nafte, sve više koristi svoju luku Janba na Crvenom moru za izvoz sirove nafte preko Bab al-Mandeba.

U tu svrhu koristi naftovod Istok-Zapad, koji povezuje naftno postrojenje Abqaiq s Janbuom. Ovim 1200 kilometara dugim naftovodom upravlja saudijski naftni div Saudi Aramco.

Dok je početkom godine kroz njega prolazilo približno 770.000 barela dnevno, u ožujku, nakon zatvaranja Hormuza, protok je porastao na najviše 7 milijuna barela dnevno.

Huti su već pokazali da to mogu. Tijekom rata u Gazi blokirali su Bab al-Mandeb brodovima za koje smatraju da su povezani s Izraelom ili SAD-om.

Zbog učestalih napada na brodove osiguravajuće kuće odbijale su pokriti rizike, što je smanjilo promet. U svibnju 2025. SAD i Huti postigli su prekid vatre, nakon čega je tjesnac ponovno otvoren.

Posljednjih nekoliko dana pokazuje koliko lako Huti ponovno mogu izazvati poremećaje.

Od kraja ožujka Hutiji su lansirali rakete i bespilotne letjelice prema Izraelu, signalizirajući tako ulazak u rat, za sada protiv Izraela, ne izravno protiv SAD-a.

Bivši američki diplomat Nabeel Khoury izjasnio se za Al Jazeera da ti napadi predstavljaju “simbolično, a ne puno sudjelovanje”.

– Da Huti stvarno žele ući u rat, njihovo oružje bi bilo zatvaranje Bab al-Mandeba – rekao je.

– Dovoljno je ispaliti nekoliko projektila na brodove i sav komercijalni promet Crvenim morem bi stao. To bi bila crvena linija, nakon koje bi ubrzo uslijedili napadi na Jemen.

Elisabeth Kendall, stručnjakinja za Bliski istok i predsjednica Girton Collegea na Sveučilištu Cambridge, rekla je da bi blokada bila “noćna mora”.

– Ako istovremeno imate ograničenja u Hormuškom tjesnacu i eskalaciju u Bab al-Mandebu, to bi ozbiljno poremetilo – ako ne i paraliziralo – trgovinu s Europom. Sve visi o koncu, ovisno o sljedećim potezima – rekla je.

Međutim, dodala je da, iako je ovo “idealna prilika” za Hutije, oni možda ne žele izazvati širu reakciju, posebno Saudijske Arabije ili drugih aktera.