Aarhus centar: Zakon o južnoj interkonekciji pogoduje nepoznatom investitoru i mora se povući iz hitne procedure

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Hrvatske”, koji je Vlada Federacije BiH uputila u hitnu proceduru, štetan je po interese građana i Federacije BiH i otvara prostor za nepoznatog investitora bez iskustva, kažu u organizacijama Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network, te navode da su uputili zahtjev nadležnim institucijama da ovoga Zakona povući iz hitnog postupka.

Na temelju pravne i financijske analize osporenog prijedloga zakona koju su izradile, organizacije ističu da je ovim zakonom omogućena netransparentna i nezakonita dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez studije izvodljivosti i provođenja natječaja, na štetu javnog interesa građana i države Bosne i Hercegovine.

– Riječ je o prijedlogu Zakona koji nije u skladu s Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa – kazala je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra.

U ovom zakonu, kako ističe, ključna prava i obveze investitora ostaju nedefinirana i prepuštena naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne tvrtke, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH.

– Vlada FBiH do danas nije izašla s računicom koliko bi “plinofikacija” FBiH mogla koštati građane niti zašto federalnu kompaniju BH Gas mijenja privatni investitor koji je tek nedavno osnovao kompaniju za potrebe ovog posla i nema iskustva u radu na izgradnji plinske infrastrukture – kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Networka.

– Jedina vidljiva “referenca” ove tvrtke za vođenje tako složenog projekta je politička povezanost s američkim predsjednikom Trumpom, a ne tehničko ili operativno iskustvo – nastavlja Gallop.

Gligor Radečić iz CEE Bankwatch Networka naglašava da u vrijeme kada svjedočimo novoj globalnoj energetskoj krizi, koja je ponovno uzrokovana ovisnošću o fosilnim gorivima, te kada Europa intenzivno ulaže u mjere smanjenja ovisnosti o fosilnom plinu, ulaganje u projekte višestruke ovisnosti o uvoznom fosilnom gorivu, u zemlji koja gotovo da i ne troši plin, predstavlja dugoročni rizik za energetsku i financijsku stabilnost FBiH.

– Beskičmenjaci koji upravljaju našom zemljom ponašaju se kao vazali diktatora sa Zapada i energetski suverenitet Bosne i Hercegovine prepuštaju privatnoj tvrtki koju su osnovali Trumpovi pajtaši, a koja je pod izravnom kontrolom dokazano nepredvidive desničarske Trumpove administracije. Taj potez će Bosnu i Hercegovinu dovesti u poziciju kolonije čija će budućnost ovisiti o hiru jednog čovjeka i njegovoj radikalnoj politici. A u proteklom periodu bili smo svjedoci kako se ta politika odnosi prema svojim dugogodišnjim saveznicima – kaže Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.

Zaključuje da se zbog toga traži hitno povlačenje zakona iz procedure, donošenje odluka o energetskom sektoru na temelju realne strategije dugoročnog održivog razvoja energetskog sektora, koja tek treba biti usvojena, te izrada nove studije izvodljivosti za projekt Južne interkonekcije i plinofikacije FBiH, uz široku javnu raspravu i uključivanje neovisne stručne i šire javnosti.